Kao i obično, slijepi 71-godišnjak Erik Viiri sjedio je te večeri u lokalnom pubu u Sandvikenu, oko 190 kilometara sjeverno od Stockholme. Bio je stalan gost, vlasnik puba kaže da je bio prijatelj, gotovo poput člana obitelji. Hicima iz pištolja usmrtio ga je napadač koji je zapravo gađao i pogodio drugog gosta, pripadnika kriminalnog podzemlja. Erik je bio slučajna i potpuno nevina žrtva.
Nekoliko dana kasnije, 25-godišnji Mogos Amanuel Tesfemariam krenuo je u Uppsali na posao u obližnjem domu za starije i nemoćne osobe kad je pogođen u stubištu svoje zgrade. Ubijen je greškom, samo zato što živi na istoj adresi kao prava meta, rođak Rawe Majida, vođa kriminalne klane Foxtrot iz Stockholma koji se već duže vrijeme skriva u Turskoj.
Od početka rujna u široj okolini Stockholme gotovo da nema noći bez eksplozija i pucnjava u kojima uglavnom stradaju pripadnici organiziranog kriminala ili članovi njihovih obitelji koji su izloženi bezobzirnoj osveti suparničkih bandi, ali u posljednje vrijeme sve češće i slučajni prolaznici ili gosti poput Viirije i Tesfemariama.
Samo u septembru poginulo 11 ljudi
U noći sa srijeda u četvrtak na širem području Stockholma smrtno su stradale čak tri osobe, dvije u pucnjavama i jedna u eksploziji. Prema policijskim izvještajima, ova potonja nije imala nikakve veze s organiziranim kriminalnom, nego se jednostavno našla na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme. Naime, podmetnute improvizirane bombe obično su namijenjene zastrašivanju suparnika u njihovim domovima, a egzekucije se u pravilu provode vatrenim oružjem na otvorenom.
Samo tijekom rujna u okolini glavnog grada Švedske od vatrenog oružja i smrtonosne eksplozije stradalo je 11 osoba, što je ovaj mjesec najsmrtonosnijim od prosinca 2019. godine. Nasilje je posljedica obračuna unutar klane Foxtrot. Naime, Rawa Majid ratuje za kontrolu nad trgovinom narkoticima protiv svog bivšeg prvog suradnika Ismaila Abdoa.
“Policija će nastaviti da čini sve da se ovakvi događaji s katastrofalnim posljedicama priječe. Mnogi nasilni napadi usmjereni su na rodbinu pripadnika kriminalnih mreža. Nemoguće ih je sve pratiti. Znam da su neki ljudi otišli na sigurno na nove adrese. U Uppsali smo mobilizirali dodatne resurse , jer situacija je vrlo napeta”, rekla je za švedsku nacionalnu televiziju policijsku glasnogovornicu Magnus Jansson Klarin.
Istodobno je norveška policija objavila da su se Foxtrot i drugi švedski klanovi učvrstili i u norveškim gradovima. Postoji bojazan da će se val nasilja proširiti i na Norvešku, u kojoj su prošle godine samo četiri osobe smrtno stradale u ovakvim obračunima, nasuprot 63 u Švedskoj. Zato se norveška ministarstva pravosuđa Emilie Enger Mehl prije nekoliko dana sastala sa svojim švedskim kolegom i pritom izjavila: “Foxtrot se već etablirao i kod nas. Najvažnije što sada možemo spriječiti eskalaciju, kako kriminalne mreže nisu dobile veće uporište u Norveškoj.”
Na pitanje zašto je nasilje unutar organiziranog kriminala tako eskaliralo, i Mehl i njen švedski pandan Gunnar Strömmer jasno ukazuju na intenzivnu imigraciju i manjkavu integraciju u Švedskoj.
“Odgovornost za zločin je prije svega na zločincima. Veliki dio onoga što sada radimo trebalo je napraviti davno, ali mi kasnimo deset godina za, na primjer, danskim scenarijem. Ipak, nadu nam daje to što su druge zemlje uspjele preokrenuti ovakav trend”, rekao je je ministar Strömmer.
Mahom tinejdžeri
Činjenica je da su švedski građani rođeni u inozemstvu odgovorni za 25 posto svih prijavljenih kaznenih djela, što otprilike odgovara njihovom udjelu u ukupnoj populaciji. Isto tako, razlika u stopi kriminaliteta kod rođenih u Švedskoj (0,9% ukupnog broja) i u inozemstvu (1,6%) nije tako drastična.
Međutim, kada je riječ o pripadnosti kriminalnim klanovama i sudjelovanju u smrtonosnom nasilju, pucnjavama i eksplozijama, oko 80 posto počinitelja i žrtava su švedski građani rođeni u inozemstvu ili osobe rođene u Švedskoj od roditelja stranaca. I mahom se radi o tinejdžerima; policija se bavi 13-godišnjacima koji nose oružje. S druge, pak, strane bilo bi površno i uglavnom pogrešno uprijeti prstom samo u bliskoistočne imigrante koji su u Švedskoj došli nakon početka Arapskog proljeća 2011. godine.
“Imamo naivno društvo i naivne zakone”, rekla je za Dagens Nyhter iskusnu policajku Carin Götblad, koja radi u Nacionalnom operativnom centru policije. Još 2005. godine Götblad i njeni kolege upozoravali su na švedske političare da u predgrađama velikih gradova jačaju kriminalne bande. Samo tri godine kasnije, posebna analiza švedske vlade zaključila je da “organizirani kriminal predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti”.
“Gledala sam tih godina mnoge mlade momke u predgrađima kako se besposleno motaju okolo. Nisu završili osnovnu školu, nisu krenuli u gimnaziju, nisu imali posao niti su smisleno provodili slobodno vrijeme”, objasnila je Götblad genezu današnje situacije.
Dok su njihovi roditelji radili slabo plaćene poslove i trudili se pronaći svoje mjesto