Zimnica je uveliko počela, većina domaćica već je stavila kupus na kiseljenje.
Nitrati su kemijski spojevi koji se dodaju voću i povrću kako bi voće što prije sazrijelo. Problem je kada ta kemija uđe u hranu, onda ona postaje opasna po zdravlje. Kod mladog kupusa nitrati se najviše nakupljaju u korijenu i površinskim listovima, a najmanje u samoj sredini glavice.
Zato stručnjaci apeliraju da ne jedete korijen koji mnogi rado grickaju kada “izdube” glavicu prije nego što je stave u bačvu i počnu kiseliti. Ako kuhate slatki kupus, svakako bacite površinske listove jer mogu sadržavati nitrate.
Kiseli kupus, Kupus
foto: bakina kuhinja
Koja količina nitrata je opasna?
Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, “siguran” unos nitrata je 5 mg po kilogramu tjelesne težine dnevno. Dakle, za osobu koja ima npr. 60 kg neće biti problem ako hranom unese 300 mg nitrata, što je otprilike oko 400 g svježeg kupusa (naravno, ako izvadite korijen i površinskih listova smanjuje se količina nitrata po gramu kupusa) . Ipak, stručnjaci napominju da razloga za brigu nema, jer nije svaka glavica kupusa “kiseljena kemijom”. Jednostavno treba biti oprezan s plodovima koji su prihranjivani organskim i mineralnim gnojivima kako bi brže rasli i bili krupniji.
Kako odabrati najbolji kupus?
Pri odabiru kupusa morate obratiti pažnju na njegov miris i izgled. Povrće bi trebalo mirisati baš tako – po kupusu. Vanjski listovi povrća moraju biti netaknuti, bez oštećenja, karakterističnog oblika i boje (bijele, zelene ili ljubičaste). Vanjski listovi se ne smiju sušiti, a kod bijelih i ljubičastih varijanti i ti bi listovi trebali “blistati”.