Iznenadni gubitak svijesti, disanja i rada srca je srčani udar. Električni sustav srca prestaje raditi tijekom srčanog udara. Iznenadni srčani zastoj može dovesti do smrti ako se odmah ne liječi.
Zbog toga je bitno započeti reanimaciju u odgovarajuće vrijeme. Ne samo da kardiopulmonalna reanimacija (CPR) može očuvati funkciju mozga održavanjem protoka krvi u mozgu, već može i spasiti život.
Vodeći uzrok smrti u cjelini je iznenadna srčana smrt, koja je među vodećim uzrocima smrti u cjelini. Srčani udari uzrokuju približno 350 000 smrti godišnje samo u Sjedinjenim Državama.
Ljudi koji su patili od iznenadnog srčanog zastoja praćeni su više od desetljeća u nedavnoj studiji u Portlandu. Za to vrijeme razgovaralo se s mnogo ljudi koji su bili bliski žrtvama i preživjelima, te im je detaljno pregledana medicinska dokumentacija.
avaz.ba prenosi da su bol u prsima i otežano disanje bili najčešći znakovi upozorenja koje je polovica pacijenata srednje dobi osjetila prije prestanka.
što-je-srčani-infarkt-moždani-infarkt-miokarda-750×422 Mogući simptomi Iako četvrtina ljudi koji su imali srčani zastoj nije imala nikakve simptome, više od polovice ih je imalo barem jedan. Većina simptoma javila se 24 sata prije uhićenja, no kod nekih su se počeli javljati i do mjesec dana prije uhićenja. Muškarci imaju veću vjerojatnost da će osjetiti bolove u prsima, dok su žene sklonije kratkom dahu. Nesvjestica i nepravilni otkucaji srca dva su dodatna znaka na koje treba obratiti pozornost.
Rizik od iznenadnog srčanog zastoja povećavaju prethodni srčani udar, koronarna bolest srca i određeni nasljedni poremećaji koji utječu na rad srca.