Duga se pojavi u trenutku kad kiša jenjava i sunce provali kroz oblake. Izgleda kao slučajan poklon prirode, ali se pokorava vrlo preciznim pravilima. Zato se može predvidjeti gdje će se pojaviti, kada je nema i zašto su boje uvijek istim redoslijedom.
Svaka kap je mala prizma
Bijela sunčeva svjetlost je mješavina svih boja. Kad zrak svjetlosti uđe u kap vode, prelomi se, odbije od zadnje strane kapi i ponovo prelomi na izlasku. Svaka boja se lomi malo drugačije, pa se svjetlost razloži u spektar. Crvena izlazi pod uglom od oko 42 stepena, a ljubičasta pod oko 40 stepeni.
Zašto je luk
Dugu vidimo samo kad nam je Sunce iza leđa. Zamislite liniju od Sunca kroz vašu glavu do tačke ispred vas, u sjeni vaše glave. Sve kapi koje su od te tačke udaljene oko 42 stepena šalju vam crvenu svjetlost, a sve one udaljene oko 40 stepeni ljubičastu. Kapi na istom uglu čine krug, pa je duga zapravo krug. S tla vidimo samo luk jer donji dio zaklanja zemlja. Iz aviona se ponekad vidi cijeli krug.
Svako vidi svoju dugu
Kako duga zavisi od položaja posmatrača, dvije osobe koje stoje jedna pored druge zapravo gledaju svjetlost iz različitih kapi. Zato je dugi nemoguće prići. Kako se vi pomjerate, pomjera se i ona.
Zašto u podne nema duge
Ako je Sunce na nebu više od oko 42 stepena, luk bi morao biti ispod horizonta. Zato su duge najčešće ujutro i kasno poslijepodne, kad je Sunce nisko. Ljeti u podne duge iz kiše praktično nema, ali se može pojaviti u prskalici ili vodopadu ako stojite iznad njih.
Dupla duga
Ponekad se iznad glavne duge vidi i druga, blijeđa. Ona nastaje kad se svjetlost u kapi odbije dva puta. Izlazi pod većim uglom, oko 51 stepen, a boje su joj obrnute: crvena je s unutrašnje strane. Nebo između dvije duge izgleda tamnije od okoline jer iz tog područja kapi ne šalju svjetlost prema nama. Ta tamna traka ima i ime: Aleksandrov pojas.
Ko je odgonetnuo dugu
Tamni pojas između dvije duge nosi ime po grčkom filozofu Aleksandru iz Afrodizijade, koji ga je opisao oko 200. godine nove ere, u komentaru Aristotelovog djela o meteorološkim pojavama. Pravo objašnjenje stiglo je mnogo kasnije. Francuski filozof i matematičar René Descartes je 1637. u spisu Les Météores, kombinacijom ogleda i geometrije, pokazao kako zraci koji uđu u okruglu kap izlaze pod tačno određenim uglom. Zašto se pritom razdvajaju boje, objasnio je tek Isaac Newton svojim ogledima s prizmom.
Zabluda: duga ima sedam boja
U školi učimo da duga ima sedam boja. Britanska meteorološka služba Met Office podsjeća da je to Newtonova podjela, a ne fizička granica: duga zapravo sadrži neprekidan niz nijansi koje se postepeno pretapaju jedna u drugu. Newton je uz ostale boje izdvojio i indigo, a istoričari nauke navode da je želio da broj boja odgovara sedam tonova muzičke ljestvice. Danas se indigo često pripaja plavoj i ljubičastoj. Sedam boja je i dalje korisno za pamćenje redoslijeda, ali na nebu nema jasnih crta između njih. Zato mnogi stručnjaci za boje danas radije govore o šest osnovnih boja duge, bez posebnog indiga.
Bijela duga i duga od Mjeseca
Za klasičnu dugu kapi moraju biti relativno krupne, oko dva milimetra, navodi National Geographic. U magli su kapljice sitne, oko pet stotinki milimetra, i tada nastaje bijela duga, poznata i kao duga od magle. Svjetlost se na tako sitnim kapljicama rasipa i boje se pomiješaju, pa luk izgleda bijel i širi od obične duge. Postoji i duga od Mjesečeve svjetlosti. Met Office navodi da za nju treba Mjesec blizu uštapa, nisko na nebu, uz kapi vode na suprotnoj strani. Golom oku najčešće izgleda bijela jer oko pri slabom svjetlu slabo razlikuje boje, a boje se otkriju tek na fotografiji s dugom ekspozicijom. Najbolje ih je tražiti par sati nakon zalaska ili prije izlaska Sunca. Bijele duge se najčešće viđaju na vrhovima planina i u polarnim krajevima, gdje je magle mnogo. I za njih vrijedi isto pravilo kao za običnu dugu: Sunce mora biti iza vas, a magla ispred, i ne smijete stajati usred nje. Koliko su rijetke, pokazuje primjer opservatorije na vrhu planine Mount Washington u SAD-u: ona je u magli oko 60 posto vremena, a bijele duge ipak bilježi tek povremeno.
Probajte sami
Dugu možete napraviti u dvorištu. Sunčanog jutra ili kasnog poslijepodneva okrenite se leđima prema Suncu i crijevom za zalijevanje napravite finu raspršenu maglicu ispred sebe. Gledajte malo u stranu od sjene svoje glave i duga će se pojaviti na oko 42 stepena od nje. Ako pored vas stoji neko drugi, svako će vidjeti svoj luk, na malo drugačijem mjestu. Jednostavniji ogled je čaša vode na sunčanom prozoru: ponekad na podu ili zidu baci mali spektar boja, po istom principu kao kap kiše. Ako duga ne izlazi, pomjerite mlaz ili se malo okrenite: kapi moraju biti na pravom uglu u odnosu na vaše oči, a ne bilo gdje ispred vas.
Izvori
- Scientific American – Why are rainbows curved?
- timeanddate – How rainbows form
- University of St Andrews – The rainbow
- Met Office – Rainbows
- National Geographic – White rainbows are real, but very rare
Naslovna fotografija: Binyamin Mellish / StockSnap (CC0)