PRIHVATILA SAM SIMPTOME TEK KAD JE MOJ SIN DOBIO DIJAGNOZU! Dr Ćirić: Ove znake svi ignorišemo, a svaka 10-ta osoba pati od poremećaja štitne žlijezde

Poremećaji štitnjače česti su i pogađaju oko 200 milijuna ljudi diljem svijeta. Istraživanja pokazuju da je većina njih posljedica genetskog nasljeđa. Pacijent Bojan Jedoksic i prof.dr. Jasmina Ćirić sa Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Kliničkog centra Srbije.“Činjenica je da je bolest štitnjače genetska.Gravesova bolest je hiperaktivna, a hipotireoza je najčešće povezana s Hashimotovim tireoiditisom, autoimunom bolešću koja nije uvijek povezana s disfunkcijom. 50 posto ljudi razvije se tijekom vremena, a nekima je ta funkcija dovoljna za život, kaže dr. Ćirić u svečanosti “150 minuta” na Prvoj.Bojani Jedoksic. godine dijagnosticirana je bolest štitnjače. Dugo nije htjela prihvatiti promjene i simptomi se nisu popravljali.“Razmišljao sam o tome što mi se dogodilo.Znao sam da postoji genetska predispozicija i rekao sam da promjene na vratu nisu ništa. Padala mi je koncentracija, oscilirala težina, a sve sam pripisivao umoru. Tek kad je mom sinu postavljena dijagnoza, shvatila sam da sam godinama nosila težak teret. Teško je prihvatiti da ćeš doživotno ostati na terapiji i da si kronični bolesnik. Dugi niz godina to nisam htjela priznati ni samoj sebi”, priznala je Bojana Jedoksić.SIMPTOMIOvo što je Bojana rekla odnosi se na pogoršanje funkcije, čak i ako sama upala štitnjače, uz normalnu funkciju, ne smije davati neke posebne simptome. Stoga se rutinskim pretragama može reći da netko ima upalu štitnjače, pa je funkcija isprva normalna.” Ti se ljudi prate. Ovo praćenje može trajati šest mjeseci, godinu, dvije”, rekao je dr. Ćirić i dodao:”Najveća učestalost ovih autoimunih bolesti je između 20. i 40. godine.”Godine. Sve žene starije od 40 godina trebale bi se pregledati. Osim nasljednih rizika, virusi su i vanjski okidači. To vrijedi i za druge autoimune bolesti na koje utječu stres, pušenje i razne kemikalije.Morate raditi na svom oporavku, a to uključuje zdrav način života, tjelovježbu i zdravu, uravnoteženu prehranu bogatu kvalitetnim mesom. Svaka namirnica ima nešto korisno za štitnu žlijezdu: selen, cink, željezo, jod. Muškarci manje obolijevaju od te bolesti“, naglašava dr. Jasmina Ćirić.