Prvi zapisani pobjednik Olimpijskih igara bio je kuvar po imenu Koroibos, 776. godine prije nove ere. Pobijedio je u jedinoj disciplini, trci na oko 192 metra. Do današnjih Igara prošlo je gotovo tri milenijuma, s pauzom dužom od petnaest stoljeća.
Drevne igre
Održavale su se svake četiri godine u Olimpiji na Peloponezu, u čast Zeusa, otprilike dvanaest stoljeća, od 776. pr. n. e. do 393. n. e. Za vrijeme Igara važilo je primirje među grčkim gradovima-državama, da bi sportisti i gledaoci mogli bezbjedno putovati. Program je vremenom rastao: pored trke dodani su rvanje, boks, konjske i kolske trke i petoboj.
Zašto su prestale
Kraj se najčešće veže za rimski period i zabranu paganskih običaja krajem četvrtog stoljeća. Tačni uzroci su među istoričarima predmet rasprave.
Coubertin i obnova
Francuz Pierre de Coubertin je ideju o obnovi javno iznio 1892, a 1894. osnovan je Međunarodni olimpijski komitet (MOK). Prve moderne Igre održane su u Ateni 1896: učestvovalo je više od dvjesta sportista, svi muškarci, iz otprilike četrnaest zemalja, u 43 discipline. Tačni brojevi se u izvorima razlikuju. Maraton je pobijedio Grk Spyridon Louis, što je domaćinima bilo posebno važno.
Šta se mijenjalo
Žene su prvi put učestvovale 1900. u Parizu. Zimske Igre održavaju se od 1924, Paraolimpijske od 1960. Danas se takmiči više od deset hiljada sportista. Igre su prolazile kroz bojkote, komercijalizaciju i prve velike skandale, a MOK je preuzeo i borbu protiv dopinga.
Domaći tragovi
Sarajevo je 1984. bilo domaćin zimskih Igara. Bosna i Hercegovina nastupa kao samostalna zemlja od 1992. godine.
Izvori
Naslovna fotografija: Rawpixel (CC0)
