Ivo Andrić je 1961. dobio Nobelovu nagradu za književnost, prema obrazloženju Švedske akademije „za epsku snagu kojom je pratio teme i prikazao ljudske sudbine iz historije svoje zemlje“.
Život
Rođen je 1892. kod Travnika u Bosni. Nobelova fondacija navodi Dolac kod Travnika, a datum se u izvorima navodi kao 9. ili 10. oktobar. Odrastao je u Višegradu, gdje je kao dijete vidio most na Drini koji će postati središte njegovog najpoznatijeg romana. Studirao je u Zagrebu, Beču, Krakovu i Gracu, bio diplomata u Kraljevini Jugoslaviji, a umro je u Beogradu 13. marta 1975.
Najvažnija djela
Na Drini ćuprija i Travnička hronika objavljene su 1945, a Prokleta avlija 1954. Prva dva romana pisana su u toku Drugog svjetskog rata u okupiranom Beogradu.
Zašto je Na Drini ćuprija važna
Roman prati nekoliko stoljeća života oko jednog mosta u Višegradu, od izgradnje u 16. stoljeću do Prvog svjetskog rata. Most je nijemi svjedok onih koji dolaze i odlaze, a pojedinac je uvijek postavljen naspram historijskih, kulturnih i vjerskih okolnosti. Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu upisan je 2007. na UNESCO-ov spisak svjetske baštine.
Nagrada
Prema podacima Nobelove fondacije, Andrić je novac od nagrade poklonio za razvoj biblioteka u Bosni i Hercegovini.
Odakle krenuti
Najlakši ulaz je Na Drini ćuprija, roman koji se može čitati i kao niz kratkih priča vezanih za isti most. Ko voli kraće forme, Prokleta avlija ima manje od dvjesta stranica i često se preporučuje kao prvo čitanje.
Izvori
Naslovna fotografija: Pudelek (Marcin Szala) / Wikimedia Commons (CC BY-SA 3.0)








