Zašto imamo godišnja doba? Ne zbog udaljenosti od Sunca

Većina ljudi je u školi naučila da je ljeto kad je Zemlja bliže Suncu, a zima kad je dalje. To zvuči razumno i pogrešno je. Zemlja je Suncu najbliža početkom januara, usred zime na sjevernoj hemisferi.

Pravi uzrok: nagib ose

Zemljina osa rotacije nagnuta je za oko 23,5 stepeni u odnosu na ravan putanje oko Sunca i tokom cijele godine pokazuje u istom smjeru. Kad je sjeverna hemisfera nagnuta prema Suncu, njegove zrake padaju gotovo okomito, dani su duži i dobija se više toplote. Šest mjeseci kasnije ista hemisfera je nagnuta od Sunca: zraci padaju koso i raspoređuju se na veću površinu, a dani su kraći.

Šta to znači za Sarajevo

Razlika se lijepo vidi na konkretnom gradu. Prema podacima servisa timeanddate.com za 2026. godinu, u Sarajevu dan oko ljetnog solsticija traje oko 15 sati i 28 minuta, a Sunce se u podne penje na oko 69,6 stepeni iznad horizonta. Oko zimskog solsticija dan traje samo oko 8 sati i 54 minuta, a podnevno Sunce stiže tek do oko 22,7 stepeni. Kad su zraci tako kosi, isti snop sunčeve svjetlosti razlije se po otprilike dva i po puta većoj površini tla nego u junu. Manje energije po kvadratnom metru i šest i po sati kraći dan zajedno daju zimu.

Koliko udaljenost uopšte znači

Najbliža tačka putanje, perihel, pada početkom januara, a najudaljenija, afel, početkom jula. Razlika u udaljenosti je oko tri posto, nekih 147 prema 152 miliona kilometara. NASA navodi da u odnosu na to koliko je Sunce daleko, ta promjena ne čini veliku razliku u vremenu.

Južna hemisfera

Kad je kod nas ljeto, u Australiji ili Argentini je zima. Da je uzrok udaljenost od Sunca, godišnja doba bi bila ista na cijeloj planeti. Činjenica da su suprotna na dvije hemisfere najlakši je dokaz da je presudan nagib. Zato je dan oko 21. decembra, koji je kod nas najkraći, na južnoj hemisferi najduži u godini.

Obratnice i polarni krugovi

Nagib ose ostavio je trag i na geografskim kartama. Na ljetni solsticij Sunce je u podne tačno iznad glave na Rakovoj obratnici, oko 23,5 stepeni sjeverne geografske širine, a na zimski iznad Jarčeve obratnice, isto toliko južno od ekvatora. NOAA podsjeća da riječ tropi na grčkom znači okret, jer se čini da se Sunce na tim linijama okreće i kreće nazad. Na sjevernom polarnom krugu Sunce na ljetni solsticij uopšte ne zalazi, nego cijeli dan klizi nisko iznad horizonta. Sjevernije od Sarajeva dani su ljeti još duži, a zimi još kraći.

Solsticiji i ekvinocijiji

Oko 21. juna je najduži dan na sjevernoj hemisferi, ljetni solsticij, a oko 21. decembra najkraći. Oko 20. marta i 22. do 23. septembra dan i noć su gotovo jednako dugi, a to je ekvinocij.

Zašto je najtoplije tek u julu i avgustu

Ako je najviše sunca oko 21. juna, logično je pitati zašto najtopliji dani dolaze tek nekoliko sedmica kasnije. Odgovor je toplotna inercija. NOAA objašnjava da okeani i atmosfera upijaju sunčevu energiju i postepeno je vraćaju, pa im treba vremena da se zagriju i ohlade. Sve dok tlo i voda tokom dana primaju više toplote nego što noću izgube, temperature nastavljaju rasti. Zato je u velikom dijelu sjeverne hemisfere vrhunac ljeta u julu ili početkom avgusta, a najhladniji dani obično tek u januaru, iako su dani tada već duži nego u decembru.

Meteorološka i astronomska godišnja doba

Postoje dva načina brojanja. Astronomska godišnja doba počinju solsticijima i ekvinocijima, pa ljeto po njima počinje oko 21. juna. Meteorolozi koriste jednostavniju podjelu po cijelim mjesecima: proljeće su mart, april i maj, ljeto jun, jul i avgust, jesen septembar, oktobar i novembar, a zima decembar, januar i februar. Američki nacionalni centar za podatke o okolišu (NCEI) navodi da se tako lakše porede statistike iz godine u godinu. Astronomska godišnja doba, zbog eliptične putanje, traju od 89 do 93 dana.

Godišnja doba na drugim planetama

Pravilo vrijedi i drugdje. Mars ima nagib ose od oko 25 stepeni, sličan Zemljinom, pa ima i četiri godišnja doba. Pošto mu godina traje skoro dvostruko duže, i godišnja doba su duža, a zbog izdužene putanje nisu jednako duga. Prema NASA-i, proljeće na sjevernoj polulopti Marsa traje oko 194 marsovska dana, a jesen samo oko 142. Marsovski dan, sol, traje oko 24 sata i 40 minuta. Najekstremniji primjer je Uran, čija je osa nagnuta za skoro 98 stepeni, pa se planeta praktično kotrlja oko Sunca. NASA navodi da jedan obilazak traje oko 84 godine, a da tokom tog vremena svaki pol oko 21 godinu provede u mračnoj zimi.

Odakle nagib

Naučnici se ne slažu oko tačnog porijekla nagiba. NOAA navodi teoriju o velikom sudaru u ranoj historiji planete. Poznato je da Mjesec danas stabilizuje nagib, koji se kroz desetine hiljada godina mijenja između oko 22,1 i 24,5 stepeni. Bez nagiba godišnjih doba ne bi bilo: Sunce bi cijele godine bilo na istoj visini, a dani jednako dugi.

Izvori

Naslovna fotografija: JJ Skys the Limit / StockSnap (CC0)

Komentiraj