Sarajevska hagada: srednjovjekovna knjiga koja je preživjela inkviziciju, nacizam i opsadu

Sarajevska hagada je ilustrovani hebrejski rukopis iz 14. stoljeća i jedna od najstarijih sačuvanih knjiga te vrste na svijetu. Čuva se u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, a od 2017. upisana je u UNESCO-ov Registar pamćenja svijeta.

Šta je hagada

Hagada je knjiga koja se čita na večeri Seder za jevrejski praznik Pesah i priča o izlasku Izraelaca iz Egipta. Sarajevska hagada ukrašena je bogatim minijaturama koje prikazuju prizore iz biblijske historije.

Kako izgleda iznutra

Prema opisu Zemaljskog muzeja, knjiga ima 142 lista pergamenta, veličine 16,5 sa 22,8 centimetara, napravljenog od izuzetno tanke, izbijeljene teleće kože. Prva 34 lista nose 69 minijatura: od stvaranja svijeta, preko ropstva u Egiptu i izlaska iz njega, do Jošuinog vremena. Posljednje četiri minijature nisu biblijske. Sljedećih pedeset listova sadrži sam tekst hagade, pisan srednjovjekovnim španskim kvadratnim pismom. Na kraju je kasnije dodan dodatak s pjesmama pjesnika od 10. do 13. stoljeća, među kojima su Jehuda Halevi, Salomon ibn Gabirol i Abraham ibn Ezra.

Zašto je jedinstvena

Hebrejski rukopisi iz srednjovjekovne Španije rijetko su ilustrovani u ovolikom obimu. Zato se Sarajevska hagada smatra jednim od najvažnijih očuvanih primjeraka jevrejske srednjovjekovne umjetnosti.

Putovanje

Stilska analiza je smješta u nekadašnje Aragonsko kraljevstvo, najvjerovatnije u Barcelonu, oko 1350. godine. Na jednoj stranici su, uz grb Barcelone, grbovi porodica Šošan i Elazar, pa je moguće da je bila svadbeni poklon. Poslije protjerivanja Jevreja iz Španije 1492. rukopis je promijenio vlasnika i putovao Evropom. U 16. i 17. stoljeću bio je u sjevernoj Italiji. U rukopisu postoji bilješka iz 1609, koju je potpisao Giovanni Domenico Carretto, crkveni cenzor u Veneciji, da knjiga ne sadrži ništa protiv Crkve. Zbog tog zapisa se hagada često pominje u vezi s inkvizicijom. Kako i kada je stigla u Bosnu, nije pouzdano poznato. Izvori se tu razilaze. Jevrejska novinska agencija JTA navodi da su je u Bosnu donijele sefardske izbjeglice još u 16. stoljeću, dok Zemaljski muzej ističe da put i vrijeme njenog dolaska nisu utvrđeni. Slično je i s mjestom nastanka: muzej navodi najvjerovatnije Barcelonu, a dio izvora šire govori o sjevernoj Španiji.

Kako je stigla u muzej

Zemaljski muzej ju je 1894. otkupio od sarajevske sefardske porodice Koen za 150 kruna. Knjiga je zatim poslana u Beč na stručnu analizu i vratila se tek nakon nekoliko godina. Prvu veliku studiju o njoj objavili su u Beču 1898. David Heinrich Müller i Julius von Schlosser.

Spasena u ratu

Kada su njemačke vlasti nakon okupacije 1941. zatražile kodeks, direktor muzeja Jozo Petrović odbio je da ga preda. Uz pomoć kustosa Derviša Korkuta rukopis je sklonjen. Prema muzeju, čuvan je do kraja rata u džamiji u jednom selu na Bjelašnici, a izvori se razlikuju oko tačnog mjesta. Muzejski radnici spriječili su i pokušaj krađe 1950-ih godina. Prema priči koju prenosi Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice BiH, Petrović je njemačkom oficiru rekao da je knjigu pola sata ranije već odnio drugi oficir. Kruže i legende, na primjer da je hagada bila zakopana ispod šljive na planini blizu Sarajeva, ali one nisu potvrđene.

Opsada i obnova

Na početku opsade Sarajeva zgrada muzeja bila je na liniji fronta i teško granatirana. Tadašnji direktor Enver Imamović premjestio je hagadu u trezor Narodne banke, gdje je provela rat. Zbog brige da uslovi u trezoru nisu idealni, početkom 2000-ih urađena je restauracija. Pokrenula ju je Jevrejska zajednica Sarajeva, koja je prikupljala novac, a prema Finciju je koštala oko 100.000 dolara. Radove je vodila konzervatorica Andrea Pataki, uz međunarodni tim. Popravljeni su povez i predlisti, dok minijature nije trebalo dirati. Hagada je za javnost izložena u decembru 2002, u posebno osiguranoj prostoriji.

Mrlje koje nisu greška

Na nekim stranicama vide se mrlje od vina. Za historičare one su dragocjene: pokazuju da knjiga nije čuvana samo kao umjetnički predmet, nego da se stvarno koristila na mnogim večerama Seder.

Priznanja

Bosna i Hercegovina je hagadu proglasila nacionalnim spomenikom 2003. godine. UNESCO ju je 30. oktobra 2017. upisao u Registar pamćenja svijeta, zajedno s rukopisnom zbirkom Gazi Husrev-begove biblioteke.

Gdje je vidjeti danas

Zemaljski muzej, u kojem se hagada čuva, bio je zatvoren od 4. oktobra 2012. do 15. septembra 2015, zbog nerješenog finansiranja. Danas se rukopis čuva u posebno osiguranom prostoru, pod strogo kontrolisanim uslovima, i izlaže se u posebnim prilikama. Prije posjete se isplati provjeriti kod muzeja da li je original trenutno izložen.

Kratka hronologija

  • Oko 1350: nastanak, najvjerovatnije u Barceloni.
  • 1492: protjerivanje Jevreja iz Španije.
  • 1609: bilješka crkvenog cenzora u Veneciji.
  • 1894: otkup za Zemaljski muzej.
  • 1898: prva velika studija, u Beču.
  • 1941–1945: skrivena od okupatora.
  • 1992: sklonjena u trezor Narodne banke.
  • 2002: izložena javnosti u posebnoj prostoriji.
  • 2003: nacionalni spomenik BiH.
  • 2017: upis u UNESCO-ov Registar pamćenja svijeta.

U književnosti

Priča o hagadi inspirisala je roman Geraldine Brooks, „Ljudi knjige“, iz 2008. godine.

Izvori

Naslovna fotografija: Nepoznati autor / Wikimedia Commons (Public domain)

Komentiraj