nutricionistica dr. Veroslava Stanković otkrila je koje voće sadrži najviše šećeraU ljetnim mjesecima na našem jelovniku ne smije nedostajati voće i povrće. Na visokim temperaturama tijelo preferira svježu hranu, a voće i povrće bogato je vitaminima, mineralnim solima i vlaknima te je dobro za zdravlje, no to ne znači da ga možete jesti u neograničenim količinama, jer ipak sadrži šećer.“Dnevno je dovoljno oko 200 grama voća, s takvom količinom unosimo dovoljno minerala i vlakana. Ako govorimo o soku, svježe cijeđenom, to je količina od 120-150 mililitara dnevno, bez povrća, najmanje 400 grama, dakle četiri porcije. Povrće ne sadrži šećer, sadrži minerale i vlakna koja su nužna za zdravlje cijelog organizma“, rekla je specijalistica dr. VeroslavaStanković RTS-u.ishranu.Objasnio je i posljedice prekomjerne konzumacije voća.“Ako se prekorači vremenski period u kojem se konzumira velika količina, može doći do promjene u glikoregulaciji, tj.“Šljive i grožđe sadrže više šećera.
Glukoza se uzima s razlogom. Kod lubenica i dinja čudi da lubenice imaju veći glikemijski indeks od dinja, a dinja bi trebala biti slađa, ali opet sadrži manje vode od lubenice, pa je možda preporuka dinja koja ima veću nutritivnu vrijednost od lubenice Dr. Stanković za RTS.Nutricionistica je objasnila i koje je voće teže probavljivo i zašto.“Šljive i kruške su teže probavljive jer sadrže više vlakana.Uz to je izuzetno zdravo voće. Marelice i breskve šareno su voće s visokim udjelom beta-karotena i drugih fitonutrijenata koji djeluju kao antioksidansi. Kupinu ne bih propustila, jagoda ne postoji, malina, svo to bobičasto voće koje je prebogato fitonutrijentima, pomaže u borbi protiv raka, u borbi protiv slobodnih radikala i jača imunitet.ističe kako je iznimno važno piti do tri litre vode dnevno tijekom cijele godine, a ljeti uz pojačanu tjelesnu aktivnost i više.Međutim,savjetuje da se uvijek ne pije samo voda iz slavine.“Nije potrebno uvijek piti vodu iz slavine, već ponekad i mineralnu jer u ljetnim mjesecima gubimo više elektrolita i možemo ih nadoknaditi.” Što se voća tiče, voće s najviše vode je lubenica, krastavac i rajčica povrće, ali krastavci mogu obnoviti našu ravnotežu vode u kratkom vremenu i ublažiti žeđ.“Prehladna hrana ne hladi tijelo. Imamo fiziološki učinak kada jedemo hladnu hranu, naše tijelo pokušava podići svoju tjelesnu temperaturu, a zatim se zagrijava. Međutim, ovu hranu ne možemo čuvati ni na sobnoj temperaturi jer je ona prilično visoka i dovodi do rasta bakterija. Tako da je hrana u hladnjaku idealna za ova vremena, posebno mliječni proizvodi, jogurt, kefir, kiselo mlijeko, a ponekad i zaslađeno mlijeko”, rekla je.