Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja Miholjsku slavu, praznik posvećen prepodobnom Kirijaku Otšelniku. Sveti Kirijak je rođen u Korintu krajem četvrtog veka i za života smatran je stubom hrišćanstva i uzorom monaških vrlina.
Čitajući Sveto pismo, vrlo rano je počeo da se divi organizaciji spasenja ljudskog roda, a želja za duhovnim životom odvela ga je u Jerusalim, gde je stupio u manastir i dobio prva uputstva o monaškom životu.
Boravio je u nekoliko manastira, posvećenih hrišćanskoj veri i borbi protiv jeresi. Predanje kaže da je bio krupan i snažan čovjek, iako je cijeli život proveo u strogom postu. Pred kraj života boravio je u monaškoj obitelji Svetog Haritona, gdje su monasi jeli jednom dnevno i to po zalasku sunca.
Prepodobnog Kirijaka monasi su poštovali kao iscelitelja i utešitelja bolesnih i nevoljnih. Živio je 109 godina i umro je 557. godine u pustinji, gdje je proveo starost i posljednje godine života.
Prema narodnom vjerovanju, prava jesen počinje nakon Miholjskog dana, a ako se topli dani nastave, taj period se naziva “miholjsko ljeto”. Vjeruje se da se na Mihovila ne treba raditi kućne poslove, čistiti, pripremati i slično. Ovo vjerovanje se u narodu zadržalo zbog činjenice da prvo treba završiti sve poslove napolju koji ne mogu čekati zimu i hladnoću.
Dozvoljene su sve vrste radova u bašti i dvorištu kako bi se sve pripremilo za zimu. Ako niste pripremili svoju zimnicu, vjeruje se da to treba učiniti na Mihovila ili nekoliko dana oko ovog praznika.
Jedina stvar koja je zabranjena na Mihovila su vjenčanja. Ovo vjerovanje zasniva se na činjenici da se vjeruje da mladenci neće moći okupiti svatove jer su zauzeti radom u polju.