Pet godina nakon postavljanja dijagnoze preživljenje bolesnika sa zatajenjem srca u uznapredovalom stadiju bolesti jednako je preživljenju bolesnika s malignim bolestima. Od trenutka dijagnoze postotak preživljenja bolesnika sa zatajenjem srca nakon pet godina je oko 50 posto, a nakon 10 godina samo 10 posto, uz značajno povećanje rizika od iznenadne srčane smrti.
Prof. dr. Miljko Ristić, najpoznatiji srpski kardiohirurg svjetskog glasa, upozorava da bolest srčana slabost ili zatajenje srca uzima danak u Srbiji.
Doktor Ristić otkriva koliko stotina tisuća ljudi godišnje oboli od ove bolesti, kako prepoznati prve simptome, a nekima je jedini spas transplantacija srca.
“Zatajenje srca karakteriziraju četiri stadija. Početni stadij je naravno najlakši, a posljednji je izuzetno težak, kada pacijentu treba novo srce. Nažalost, godinama smo na drugom mjestu u Europi po broju umrlih od bolesti srca i krvnih žila. Prva je Rusija, a poslije nas Ukrajina. Godišnje se u Srbiji registrira 170.000 novooboljelih. Srećom, nisu svi u najgorem stanju.”
“Simptomi na koje se mora reagirati su slabost i malaksalost. Pacijent jednostavno primijeti da više ne može hodati određenu udaljenost koju je prije mogao hodati je prvi znak. Isto vrijedi i za penjanje stepenicama do treće ili četvrti kat koji mu nije stvarao nikakve probleme., a sada shvaća da ga ne može izgurati.Simptomi drugog i trećeg stadija su i umor, gušenje, slabost… Onda mjerimo da li se sve to događa pri hodu na ravnoj površini nakon sto,dvjesto metara ili kilometar-dva.na kraju se radi ultrazvučni pregled.To je apsolutno precizna metoda kojom se procjenjuje snaga srčanog mišića u postocima.Sve što odstupa od normalnih vrijednosti razlog je zašto bolesnike svrstavamo u četiri navedena stadija bolesti.U težim slučajevima, uz navedene simptome, dolazi do nakupljanja vode u tijelu, oticanja nogu i drugih dijelova tijela.
“Terapija uključuje primjenu tzv. kardiotonika koji povećavaju snagu srčanog mišića, diuretike za izbacivanje viška tekućine iz organizma, beta blokatora za poremećaje srčanog ritma. U posljednjem stadiju bolesti jedino liječenje je transplantacija srca.Posto imamo manjak donora u Srbiji ne mogu svi bolesnici da cekaju organe i veliki broj nazalost umire.Nekom broju njih ugradjujemo takozvane srcane pumpe koje im produzavaju zivot i omogućiti da čekaju donora”, zaključuje doktorica Ristić.