Zamijenio je plaću direktora u Austriji za plaću poljoprivrednika u Bosni i Hercegovini. Niko ne zna tačno “šta bi uradio”, ali Mato je tačno znao šta radi – roditelji, djed, okolina.
Upravo davno, Mato Janjić se vratio iz Austrije u ovdašnju Posavinu, ali ne jedinu – sa sobom je poveo i krave. Šta je isprovociralo upućenog čovjeka sa diplomom hortikulture da zamjeni naknadu stručnog nadzornika za ishranu bića i šefa poslova za austrijske nasljedne kvalitete za naknadu rančera u Bosni i Hercegovini za mnoge je tajna. Međutim, kaže Mato, shvatio je šta radi.
“Odziv je bazičan, što je najvažnije, ja to cijenim od malena i stalno sam želio da ovdje napravim ranč za krave. Drugo, kada se sve uzme u obzir, vidim veći broj šansi ovdje u Bosni i Hercegovini. nego u Austriji“, rekao je za Agroklub vlasnik ranča Janjić Simental Breed.
Fotografija Mata Janjića: FACEBOOK
10.600 litara za svaku kravu svake godine
Trenutno na njegovom imanju ima 39 krava za točenje, od kojih je 35 oceđenih i ove godine imaju tipičnu kreaciju od 10.600 litara mlijeka. Njegov radni dan počinje u pola poslije pet ujutro s njegovom drugom drugom i brigom o teladi. Zatim planira ishranu za krave po svom receptu, sjeda u blender i služi gozbu – glavnu večeru dana.
„Uveče priprema ponovo počinje oko 16 časova i tako je opet sve skoro isto kao i ujutro, ali bez hranjenja“, kaže majka. Očigledno, imam povremeno teljenje. To implicira da se ne telim tokom cijele godine, već samo pred zimu i proljeće, te se samim tim klonim sparinih ljeta, što je to za krave baš super”, opisuje svoj rad i kaže da se čini da bude ovih 365 dana svake godine.
Nema odmora za kraj sedmice ili prilike, kao što je u Salzburgu tako bezbroj pojedinaca mnogo više šokiran njegovim izborom da dođe u Bosnu i Hercegovinu. Imao je i krave “preko grane”, ali proizvodnja je bila bazirana na visoko vrijednim priplodnim bikovima za vještačko osjemenjivanje i bili su u štali prijatelja. Kako je klima tada, u tom trenutku, reagovala na njegovu tranziciju da napusti sve…
“Jedinstveno! Moji nisu bili energični, a za moje pratioce rekli su da je pametno, lokalni ljudi, neki su mi zaista pomogli kada je sve ovo počelo, neki zapravo nisu imali povjerenja u to”, kaže Mato.
Nepogrešiva vizija poboljšanja
Danas prihvataju, ali svjedoče o formiranju vrhunskog ranča. U ovom trenutku ovamo dolaze rančeri iz cijele nacije, ali i okruga. Raspituju se o načinu ishrane, mjerama u štali, proizvodnji, genetici i domaćinu; nemaju neposredne planove, ali imaju jasnu ideju kako će se životinja razvijati.
„Vidim svoje imanje za 10 godina sa 120 krava u slobodnom okviru, sa dva robota za odvodnjavanje i tipičnim stvaranjem od oko 11.000 litara mlijeka za svaku kravu svake godine“, nedvosmisleno kaže i dodaje da Bosna i Hercegovina ima nevjerovatno veliku imovinu za proizvodnju mliječnih goveda, a kao primarni nedostaci u BiH su odsustvo bibliotečkog ureda i odlučnosti.
Želimo da shvatimo koliko mlijeka proizvodimo, kaže ovaj rančer.
„Također, u cijeloj zemlji nedostaje kontrola prinosa mlijeka da bi se razumjelo šta radimo, gdje smo sa kreacijom kod krava i kako dalje razvijati nasljedne kvalitete i šta je bitno, dodatna obuka, posebno što se tiče ishrane i njega stopala.”
Mladima poručuje da “nije bitno gdje si i šta si, svugdje moraš puno raditi” jer se procjenjuje da se u Bosni i Hercegovini može udobno živjeti. Štaviše, Mato se zakopčao, pa ima sve osim vremena, ali nedjeljom manje radi, pa je to dan kada se posvećuje svojim najmilijima, a preko sedmice se oni uglavnom izlivaju uveče posle posla.
Djed isto tako naglas izražava sve što drugi ne bi trebali raditi
“Zaista, jadni moji…”, Matin deda je zaigrano artikulisao ono što možda niko ne misli da kaže, a možda su mnogi pomislili. Ipak, djed je ožalošćen što njegov unuk puno radi, ali je zadovoljan što se ovaj mladi rančer, s kojim će se mnogi složiti u budućnosti – pretvorio u manekenku.
Kurir.rs/Agroklub
Objavio: R.J.