Neki stručnjaci naglašavaju važnost doručka kao najvažnijeg obroka u toku dana i preporučuju da se ne preskače, idealno je da se konzumira pre 9 sati ujutro. Međutim, dr. Daniela Jakubović se ističe kao zagovornica “dorukeg doručka”.
Prema njenim tvrdnjama iznesenim u knjizi “Dijeta velikog doručka”, doručak koji obuhvata 600 do 850 kalorija pre 9 sati ujutro može pozitivno uticati na metabolizam, značajno podstičući proces mršavljenja, uravnotežujući hormone i sagorevajući masne naslage.
Dr. Jakubović ističe moto “Doručkuj kao kralj, ručaj kao princ, a večeraj kao siromah”.
Prema njenim preporukama, obilan doručak treba da sadrži bogatstvo proteina i vlakana, a unos kalorija tokom doručka je značajno veći u poređenju s kalorijskim unosom tokom ručka i večere. Strožija verzija dijete Velikog doručka podrazumeva unos oko 600 kalorija za doručak, dok je za ručak i večeru preporučen unos do 300 kalorija.
Ključno je doručkovati najkasnije 15 minuta nakon buđenja, a i oni koji u početku ne osećaju glad ujutro, nakon prilagođavanja će početi da osećaju glad.
Što se tiče sastava doručka, preporučuje se unos raznovrsnih namirnica poput belanaca, sira, šunke, povrća, žitnih pahuljica, mleka, voća i slatkog deserta. Ručak i večera se sastoje od proteina, niskokaloričnog povrća, povrća sa skrobom i voća.
Ovakav način ishrane prema konceptu Velikog doručka može rezultirati značajnim gubitkom kilograma, uz mogućnost uživanja u omiljenim namirnicama kao što su sladoled, pizza i druge poslastice.