Brojni čimbenici pridonijeli su velikoj devastaciji koja još uvijek proguta tisuće ljudi.
Dok je gledao kroz pougljenjene ostatke bolnice u srijedu u pokrajini Hatay, u južnoj Turskoj, iscrpljeni čovjek krvavih očiju rekao je lokalnim novinarima: “Tražimo moju nećakinju, Rukiye.”
Ona je medicinska sestra koja ima 23 godine. Nakon početnog potresa, otišla je u bolnicu pomoći u evakuaciji pacijenata. Kad je drugi potres pogodio, zgrada ju je prestigla. Uštedjela je dosta, ali nije uspjela sama pobjeći. Zvala je supruga na telefon dok je bila zarobljena ispod ruševina, pa znamo da je bila živa najmanje 16 sati. Međutim, spasioci sada vjeruju da je vjerojatno umrla.”
Nakon razornih potresa koji su se dogodili u ponedjeljak, vjeruje se da su tisuće ljudi, uključujući Rukiye, još uvijek zatvorene među ruševinama zgrada u jugoistočnoj Turskoj. Do četvrtka poslijepodne najmanje 6444 zgrade u 10 pokrajina uništene su u dva velika potresa i stotinama naknadnih potresa, prema podacima vlade. To je rezultiralo smrću više od 12.800 ljudi.
Tragična kombinacija Dok spasioci nastavljaju tražiti čuda, zemlja pokušava shvatiti zašto je ova prirodna katastrofa, za koju se Turska navodno pripremala više od 20 godina, nanijela toliku štetu infrastrukturi zemlje.
Je li to zato što su dva potresa, prvi magnitude 7,8 stupnjeva po Richteru i drugi magnitude 7,6, bili jednostavno presnažni da bi većina zgrada mogla izdržati? Ili je to zbog činjenice da zgrade nisu građene u skladu sa suvremenim standardima gradnje? Je li moguće da su vlasti postupile nemarno?
Nesreća koja se dogodila u ponedjeljak uzrokovana je, prema riječima profesora inženjera geologije Okana Tuysuza s Tehničkog sveučilišta u Istanbulu, tragičnom kombinacijom svih gore navedenih čimbenika.
Tuysuz je izjavio: “Ovdje govorimo o vrlo jakim potresima.” Prvi je bio otprilike jednak količini energije koja se oslobodi kada blizu 5 milijuna tona TNT-a eksplodira u plamenu. 3,5 milijuna tona bio je ekvivalent drugom. Većina zgrada teško bi izdržala takvu silu.
Predsjednik Turske udruge za jačanje zgrada (kako bi bile otpornije na potres) Sinan Turkkan, građevinski inženjer, složio se s tim. Osim što su bili izuzetno jaki, potresi su se događali brzo, objasnio je. Prvi potres prouzročio je manju ili umjerenu štetu na mnogim zgradama, a drugi ih je urušio.
Stručnjaci su istaknuli da tragedija ovakvih razmjera nipošto nije neizbježna, budući da bi podrhtavanje tla ove razmjere u tako kratkom vremenskom razdoblju predstavljalo opasnost za svaku zgradu.
“U ponedjeljak se, prema službenim procjenama, srušilo između 6.000 i 7.000 zgrada. “Da su zgrade građene u skladu sa standardima, niti jedan potres ne bi mogao prouzročiti ovoliku štetu, koliko god jak bio”, rekao je Turkkan.
Tijekom posjeta zoni katastrofe u srijedu, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan branio je odgovor svoje vlade na potrese, rekavši da je “bilo nemoguće da se itko pripremi za katastrofu ovolikih razmjera”.
Tada je izjavio da će država u roku od godinu dana obnoviti sve uništene zgrade u deset provincija pogođenih potresom.
“Ovdje ćemo obnoviti, baš kao što smo učinili u Malatyi, Elazigu, Bingolu i Vanu.” Dobri smo u tome. Naša je vlada više puta pokazala svoju sposobnost obnove. Isto će se postići u Hatayu, Marasu i osam drugih pogođenih pokrajina.
Većina zgrada koje su se srušile u ponedjeljak izgrađene su prije potresa magnitude 7,6 koji je 1999. usmrtio 17 500 ljudi u regiji Marmara na zapadu. Turski kodeks seizmičkog projektiranja značajno je poboljšan od tada, a 2008., ambiciozna urbana transformacija projekt počeo pripremati zemlju za sljedeći veliki potres.
Primjena kodeksa U studenom 2022. ministar okoliša i urbanizacije Murat Kurum primijetio je da vlasti rade na tome da svaka zgrada u zemlji bude “otporna na potres do 2035.”, nakon potresa magnitude 6 u Duzceu, u sjevernom dijelu Turske.
Kurum je na društvenim mrežama objavio: “Već smo obnovili 3,2 milijuna stambenih jedinica.” [U skladu s važećim propisima], 250.000 stambenih jedinica u 81 pokrajini i 992 okruga trenutno se mijenja. Adaptacija je izvršena na 6,6 milijuna domova i poslovnih prostora. 24 milijuna ljudi trenutno živi u domovima otpornim na potres.”
Međutim, ti ambiciozni napori nisu uspjeli spriječiti katastrofu.
Prema Turkkanu, “na papiru, turski kodeks seizmičkog projektiranja u skladu je s globalnim standardima, a zapravo je bolji od većine.” Međutim, u praksi je situacija sasvim drugačija.”