Autor knjige “Pomlađivanje pravilnom prehranom”, liječnik naturopat Viktor Hruščov, smatra da je kruh jedan od najvećih problema današnjice. Svi smo svjesni da kruh više nije „kao nekad“ i da se pšenica s vremenom „razvrstala“, što je rezultiralo sve većom količinom glutena u žitaricama. Međutim, to nije jedini problem.
Ono što Hruščov kaže je sljedeće: ja nisam jeo moderni kruh, a ni moji pacijenti. Problem je što kada konzumiramo kruh koji sadrži kvasac, kvasac ulazi u našu krv, počinje se razmnožavati i troši naše vitamine, bjelančevine i mikroelemente. Također drži u tajnosti rezultate svog života: toksine. Jednostavno rečeno, kvasac je parazit koji nastanjuje naše tijelo. Zbog toga moderni kruh smatram jednim od najgorih izuma čovječanstva.”
Prema njegovim riječima, kvasac tijekom pečenja ulazi u glutenske “kapsule” i otpušta se u crijeva, oštećujući sluznicu i remete normalnu mikrofloru u njoj. Osim toga, slobodno se razmnožava i živi u krvnoj plazmi te parazitira u crijevima. Posljedica toga mogu biti razne intoksikacije, infekcije uzrokovane gljivicama, imunološki poremećaji te brojne kronične bolesti i tumorski procesi. Čak i ako prestanemo jesti moderni kruh s kvascem, krvna plazma nakon pet godina više neće sadržavati stanice kvasca.
Što današnji kvasac čini toliko opasnim? Sve do 1940-ih koristili su se kvasci sasvim druge vrste. Nisu štetili korisnim bakterijama u debelom crijevu jer nisu bili antagonisti ljudske simbiotske mikroflore; međutim, pekari su bili nezadovoljni što je tijesto ostavljeno da se diže 24 sata. Počeli su koristiti kvasce druge vrste, koji se službeno smatraju (ovo je otvorena informacija) “uvjetno patogenim mikroorganizmima”, odnosno onima koji u određenim uvjetima uzrokuju bolesti, kako bi ubrzali proces proizvodnje. To su oni koji su poznati kao termofilni kvasci i s njima se tijesto diže unutar sat vremena.
Objašnjenje nastavlja Khrulov: Na simbiotičku ljudsku mikrofloru djeluju antagonistički termofilni kvasci, koji se trenutno koriste u pekarstvu. To znači da ubijaju mikrobe u debelom crijevu koji inače proizvode vitamine, esencijalne aminokiseline i korisne biološki aktivne tvari, a sve su one neophodne ljudskom tijelu za normalno funkcioniranje i očuvanje zdravlja. Postoji oko 500 različitih vrsta kvasnih gljivica, a tridesetak ih je među najštetnijima za čovjeka. Posljednjih godina gotovo svi imaju gljivične infekcije za koje ne postoje farmaceutski lijekovi. Prema različitim procjenama, mikoza pogađa osamdeset posto odraslih i devedeset pet posto djece. Posljednjih godina bilježi se porast učestalosti gljivičnih infekcija, posebice složenih, sistemskih gljivičnih infekcija, u djece i odraslih.”
dr. Hruščov navodi da. Što bismo trebali učiniti? Odgovor je jednostavan: napravite vlastiti kvasac kod kuće. Brojni su recepti, ali mi smo odabrali onaj koji je predložila grupa ruskih autora.
Raženo brašno treba staviti na toplo mjesto, najbolje u staklenku od pola litre, a voda treba imati oko 40 stupnjeva Celzijusa. Ulijte vodu preko brašna dok ne dobije gustoću jogurta. Nakon 24 sata dodati brašno i vodu i spremiti na toplo mjesto. Trećeg dana će se pojaviti mjehurići, što znači da je “kvasac” spreman. Staklenku možete pokriti gazom i spremiti u hladnjak ako ne želite odmah mijesiti kruh. Jednom tjedno skinite gornji sloj i “nahranite” kvasac brašnom i vodom. S trećinom tegle može se napraviti kruh vrijedan dva stoljeća.
Kako se mijesi kruh? U dublju posudu s kvascem dodaju se brašno (cjelovito pšenično, raženo ili neko drugo) i topla voda, dobro se promiješa i ostavi da se diže na toplom mjestu. Sol, biljna ulja, začini i tako dalje mogu biti uključeni. Tijesto mijesite nekoliko sati dok se ne prestane lijepiti za ruke, a zatim ga ostavite na toplom još dva do četiri sata. Prije pečenja malo poprskati vodom ili uljem po vrhu da korica omekša. Na 250 stupnjeva pecite 35 do 40 minuta.
Ovaj kruh, prema njihovim riječima, prija i nakon nekoliko dana. Također je, što je najvažnije, zdrav.