Migrene mogu označiti razne bolesti, a stručnjaci upozoravaju da je povremeno nuspojava dijabetesa.
Cerebralni bolovi nakon obroka mogu pokazati dijabetes, osjetljivost i reakcije na štetne tvari. U trenutku kada iza kulisa ove nuspojave izađu dijabetes i različiti problemi koje stvara gušterača, tada dolazi do problema u pražnjenju inzulina tijekom večere, dolazi do hiperglikemije ili hipoglikemije.
“To potiče energetsko ‘izglađivanje’ velikog mozga, što signalizira migrenom”, razumiju endokrinolozi. Kako navode stručnjaci iz objekta Mejo, razlog pogoršanja može biti i struktura hrane.
“Moždani bolovi mogu se pojaviti zbog preosjetljivih odgovora na određene izvore hrane. Isto tako, veliki mozak može mukom reagirati na ekspanziju štetnih tvari u krvi, koje se danas nalaze u sve većim količinama u hrani”, kažu stručnjaci.
Bez obzira na ovu nuspojavu, postoje i drugi naizgled bezopasni znakovi koji mogu pokazati dijabetes, poput nedostataka u rukama i nogama, nečuvene žeđi i drugih.
Dijabetes se smatra jednom od najpoznatijih endokrinih infekcija današnjeg života. Kako bolest napreduje, dolazi do nepovratnih promjena u organima bolesnika, a najčešće su zahvaćeni krvožilni i osjetni sustav, bubrezi, kao i mrežnica. Dugoročno, dijabetes može oštetiti srce, vene, bubrege, oči i živce. Evo najpriznatijih ishoda dijabetesa:
Odrasli s dijabetesom imaju nekoliko puta veći rizik od koronarne epizode i moždanog udara.
U kombinaciji sa smanjenim protokom krvi i neuropatijom (oštećenjem živaca), poboljšava vjerojatnost ulceracije, bolesti stopala i zamislive potrebe za uklanjanjem.
Dijabetička retinopatija je značajan razlog za oštećenje vida i događa se zbog dugotrajnog nagomilavanja ozljeda malih retinalnih vena. Izmjerljivo, 2,6% apsolutnog broja osoba s oštećenjem vida je zbog dijabetesa.
Dijabetes je jedan od glavnih izvora razočaranja bubrega.
