U medijima i na društvenim mrežama uvijek su zanimljivi Srbi koji u inozemstvu žive drugačijim načinom života nego kod nas. Tako je na društvenim mrežama sve popularnija priča Jelene i Zorana Panića koji sa sinovima Oreom i Markom žive na Islandu i jedni su od rijetkih tamošnjih Srba. Tu naciju opisuju kao mjesto gdje svatko može pronaći posao, gdje je osigurana izvrsna zdravstvena zaštita, gdje se kriminal gotovo i ne događa, gdje se administrativni poslovi mogu obaviti online za deset minuta i gdje je ekologija na prvom mjestu.
I nekoliko godina nakon prvog intervjua priča o njima širi se mrežama. To je objavio i portal “Posao u svetje.net”, a oni su govorili za Betu.
Kao što je ranije rečeno, Panii živi u Reykjavíku gotovo dva desetljeća. Nogometna momčad pozvala je Zorana da prvi put posjeti tu otočnu državu.
U razgovoru za agenciju Beta Jelena kaže da je Island zemlja u kojoj se može dobro živjeti unatoč surovoj klimi jer država savršeno funkcionira, nema kriminala, a posla ima za sve koji žele raditi.
Islanđani počinju raditi lakše poslove u dobi od 14 godina i ne plaćaju porez do svoje 16. godine. Svaki student koji želi raditi može pronaći posao tijekom ljeta u gradu Reykjaviku. To je posao od četiri sata, prvenstveno podrška dvorištima i dječjim jungle gymovima – dodaje.
Jelena tvrdi da je trošak prehrane četveročlane obitelji na Islandu otprilike 1000 eura mjesečno, trošak grijanja stana od 100 četvornih metara oko 70 eura, a trošak struje oko 60 eura. eura.
Na Islandu gotovo da i nema kriminala, a danju se ne zaključavaju ni automobili ni stanovi. Istaknula je da kada ih pitate zašto ne zaključavaju automobile, odgovaraju: “Zašto bi mi netko ukrao auto kada ovdje svi imaju svoj?”
Pani je dodao da se gotovo svi administrativni poslovi mogu obaviti putem interneta, osim izdavanja putovnice za koje je potreban odlazak u državnu instituciju.
– Za dobivanje putovnice morate posjetiti određeni ured i fotografirati se; međutim, cijeli proces ne traje više od deset minuta. Navela je da je putovnica poslana na kućnu adresu poštom.
Kaže da je islandski zdravstveni sustav jedan od najboljih na svijetu, da su pregledi jeftini čak i ako ih sami plaćate, a zdravstveno osiguranje svake godine pokriva troškove liječenja do određenog iznosa. Snimanje i pregledi kod specijalista ne traju dulje od tri tjedna.
Potom je spomenula kako su Islanđanima posebno važni zdravlje i ekologija.
– Djeca su od malih nogu naviknuta da što više vremena provode vani. Čak i kada je hladno i vjetrovito, bebe danju spavaju u kolicima na terasama. Pani je primijetio: “Oni vežu i aute da ih vjetar ne odnese.”
Kao i mnogi naši dijasporci, Pani su Uskrs proveli u Srbiji, a svaki povratak opisuju kao prelazak iz jednog svijeta u drugi.
Otprilike u to vrijeme dan će na Islandu postati duži, a noć će biti vrlo kratka. Prema riječima Jelene Pani (46), ljeti na Islandu gotovo da i nema mraka, a sumrak traje svega sat vremena, oko ponoći.
Ona tvrdi da Islanđani rijetko vide sunce tijekom zime, koja traje od listopada do travnja, za razliku od ljeta.
Ako nije oblačno, vrijeme izlaska i zalaska sunca na Islandu u prosincu je oko 11, odnosno 15 sati. Dan ne počinje ako ima oblaka. Prema Jeleninim riječima, događa se da kiša neprestano pada i po 30 dana i noći.
Nepovoljni vremenski uvjeti otežavaju život našim ljudima na Islandu, ali i Islanđanima.
Islanđani posjećuju Španjolsku, Floridu, Kanarske otoke i Tenerife jednom ili dva puta tijekom zime. Prema Pani, mnogi se povlače u tople krajeve nakon što kupe kuće.
Prema njezinim riječima, kada mališan krene u vrtić i školu, skrbnici bi ga trebali opremiti elastičnim kombinezonom, čizmama i skafanderom.
Kada sam išla po sina u vrtić, najšokantnije mi se dogodilo kada je učiteljica šmrkom prala djecu koja su trebala krenuti u vrtić. Jelena kaže da su im gumena odijela bila potpuno prekrivena pijeskom i blatom, jer su se igrali vani u dvorištu.
Dodala je kako vani moraju boraviti i osnovnoškolci. Tjelesni se održava vani čak i kad pada kiša u kolovozu, rujnu i svibnju, a svi učenici do osmog razreda moraju izaći iz učionice na dva velika odmora.
– Tijekom odmora djeca moraju imati užinu na bazi voća ili povrća koju pripremaju roditelji, a ne slatkiše ili sokove.