dr. Bašić je govorio o štetnostima koje neke vrste hrane i pića imaju ne samo na zdravlje srca nego i na cjelokupno zdravlje organizma.
Koronarna bolest glavni je izvor smrti u našem narodu, a shvaća se da prehrana iznimno utječe na snagu srčanog mišića i pridonosi održavanju dobrobiti vena i tipičnom opterećenju cirkulacije. Legitimna prehrana jamči životni vijek, no što se tiče vrsta hrane koje bi trebalo izbaciti iz režima prehrane, postoje brojna pogrešna tumačenja na ovom području.
Put do pravilne prehrane nije isključivanje “nepoželjne” hrane, već umjerenost u njezinoj iskorištenosti iu svakom slučaju vođenje računa o početku i sintezi hrane koju unosimo u organizam.
Jedno od najčešćih nesporazuma je da je posebno crveno meso, koje sve veći broj ljudi pogrešno isključuje iz svoje prehrane, loše za srce.
Ni meso ni mesni proizvodi nisu loši za srce. Važno je i podrijetlo mesa koje konzumiramo, kao i podrijetlo svih ostalih namirnica, soli i povrća, objašnjava kardiolog i specijalist interne medicine dr. Sneana Bai.Naglašava da zapravo ne postoji hrana koja je loša za srce jer je sva hrana koju jedemo u umjerenim količinama i odgovarajućeg je podrijetla, odnosno dobrog sastava, korisna za tijelo.Kada govorimo o štetnosti, govorimo o dodavanju aditiva mesnim proizvodima i obradi mesa na visokim temperaturama
“Naša tijela iz hrane dobivaju sve što im je potrebno, posebice proteine, masnoće i meso. Na tijelo neće utjecati sama hrana, ali štetni sastojci hoće. Nemam ništa protiv jedenja mesa, pogotovo crvenog mesa, ali i starije meso bez hormona poput svinjetine i govedine.Prema dr. Baiu, “najbolje mlado meso je janjetina i kozletina, a takvo je meso ono što ljudsko tijelo treba.”
S druge strane, liječnica naglašava da bi u prehranu trebala uvrstiti piletinu jer je dobra za imunitet i srce.
“Današnja kokoš je organizam koji je genetski modificiran i nije proizveden prirodnom selekcijom. Piletina je uglavnom genetski modificirana da ima velika prsa koja su veća od batika. To piletinu čini debljom. Batak i karabatak su nekada bili sastav većina piletine, ali sada je to sve bijelo meso.Kako za portal MONDO kaže dr. Bai, “radi se o potpuno promijenjenoj namirnici koju, nažalost, u najvećem postotku konzumiraju djeca koja zbog toga ulaze u pubertet. Ranije.” Dodaje da je naš glavni problem nasljedno promijenjena hrana koju smo ograničili, ali unatoč tome što su nam dostupne brojne GMO vrste hrane, od dječjeg mlijeka, čokolade do GMO soje, kojoj se može ući u trag. ogroman broj vrsta hrane.
Objašnjava da hormonska neravnoteža i hormonalne promjene koje nastaju kada konzumiramo genetski modificiranu hranu upravo uzrokuju promjene krvnih žila i upalne procese.
Prema riječima liječnika, “svaki hormon u višku je toksin, pa ako hormon unesete hranom, uzrokovat ćete oštećenje krvnih žila”. Liječnica ističe i važnost okolišnih čimbenika koji utječu na kvalitetu hrane koju konzumiramo, poput onečišćenja zraka.
Gazirana voda je loša za vas! Kad je riječ o pićima koja su loša za vaše srce, Bai kaže da su sva gazirana pića, posebno ona s puno alkohola, loša.
“Skromne količine pića, a to podrazumijeva jednu do dvije čašice koktela, dobro djeluju na organizam i pospješuju širenje. Kako god bilo, piće u ekstremnim količinama otrovno djeluje na srčani mišić”, kaže naš. kozer.
Njezina preporuka je konzumacija prirodnog koenzima Q10 koji je najbolji za zdravlje srca jer omogućuje prehranu srčanog mišića opskrbljujući kisikom mitohondrije, stanične organele u mišićima.
Liječnik kaže da je i gazirana voda, koju ljudi u našoj zemlji puno piju, jako loša i zakiseljuje organizam.
Ugljični dioksid iz gazirane vode ima mnogo negativnih učinaka. Tijelo izrazito zakiseljuju sve vrste gaziranih voda, a kiselost krvi osim na srce i krvne žile utječe i na cijeli organizam. Upravo povećana kiselost i smanjena koncentracija kisika dovode do razvoja karcinoma. “Doktor Bai je objasnio da svaka kiselost povećava koncentraciju ugljičnog dioksida, a smanjuje koncentraciju kisika u krvi.”