U slučaju da se ne otkrije na vrijeme, može uzrokovati zatajenje srca i moždani udar.
Visoka razina LDL (lošeg) kolesterola vodeći je uzrok aterosklerotičnih kardiovaskularnih bolesti, što uključuje srčani i moždani udar. Pacijenti koji su izloženi povišenim vrijednostima ovih masti neko vrijeme imaju veći rizik od stvaranja aterosklerotskih kardiovaskularnih infekcija. Međutim, ohrabruje činjenica da se 80 posto ranih kardiovaskularnih stanja može izbjeći, osobito ako se LDL kolesterol, čimbenik rizika koji se najmanje može mijenjati, bolje kontrolira.
Većinu vremena ljudi koji imaju povišeni LDL kolesterol to ne primijete niti osjete bilo kakve simptome. Kod bolesnika s infarktom miokarda povišeni kolesterol često se tek otkrije. Ovo je motivacija zašto biste trebali posjetiti svoju drogeriju i provjeriti vrijednosti LDL kolesterola. Muškarci bi trebali obaviti primarnu procjenu LDL kolesterola u dobi od 35 godina, a žene u dobi od 45 godina, ili puno ranije u slučaju da postoje druge povezane bolesti, u slučaju da postoji obiteljska pozadina osoba koje su imale rano koronarno zatajenje ili moždani udar. Konzultacija s ljekarnikom nakon probira je ključna jer će oni utvrditi razinu kardiovaskularnog rizika u odnosu na vrijednosti LDL kolesterola kao i druge parametre i čimbenike rizika, poput obiteljske anamneze kardiovaskularnih događaja, te preporučiti daljnje liječenje.
“Na fundamentalnoj razini, došli smo na svijet s ekstremno niskim vrijednostima LDL kolesterola. Prehrana, ponašanje, tjelesna neaktivnost i pretilost temeljni su uzroci problema. Međutim, mali, ali značajan postotak pacijenata može imati i genetsku defekt koji uzrokuje povišeni kolesterol. Ovo stanje, poznato kao obiteljska ili obiteljska hiperkolesterolemija, izuzetno je često. Ovi ljudi imaju vrlo visoke razine kolesterola, a ako ga ne kontroliraju, često imaju infarkt miokarda ranije u životu. Obiteljska hiperkolesterolemija trebala bi uvijek posumnjati kada mlađi ljudi imaju srčani udar Svi pregledi koji su do sada učinjeni jasno pokazuju da je otvorenost prema višim skupinama kolesterola duža, kockanje ateroskleroze sveukupno raste.
U liječenju povišene razine kolesterola koriste se statini, jer oni ometaju miješanje kolesterola i posljedično ga smanjuju. S druge strane, pokazalo se da statini nakon desetljeća korištenja značajno stabiliziraju naslage koje se lijepe na krvne žile i uzrokuju aterosklerozu. To osigurava da se naslage neće raspasti. U slučaju da se dobri učinci ne postižu statinima, postoje dodatni lijekovi. Srećom, stanje lipidologije se značajno popravilo u posljednjih nekoliko godina. Došlo je do poboljšanja potpuno novih lijekova koji čine zanimljivu razliku. Prednost ovih lijekova je u tome što se neki od njih daju nekoliko puta mjesečno u obliku infuzije, slično inzulinu. “Prof. dr. Katarina Lali, endokrinologinja Kliničkog centra Srbije, pojašnjava da se najnovija generacija lijekova primjenjuje čak i jednom u šest mjeseci i održava razinu lošeg LDL kolesterola unutar dopuštenih vrijednosti”, osim što učinkovit i ima vrlo malo nuspojava.
Koronarna epizoda i moždani udar
Klinički znakovi aterosklerotske interakcije su različiti ili većinom veći od stupnja i brzine ograničenja. Simptomi se razlikuju ovisno o začepljenoj krvnoj žili. Moždani udar može nastati kada se ateroskleroza razvije u karotidnim arterijama koje opskrbljuju mozak, a do srčanog udara ili infarkta može doći ako ateroskleroza zahvati koronarne arterije koje opskrbljuju srce.
“Kolesterol iz krvi prelazi u stjenku vene i sprema se u njoj. Tada se u tom trenutku odigrava stanična reakcija, naše stanice privlače to drago kamenje kolesterola, koje se obraća stranom tkivu u stjenci vene. Kao rezultat tog procesa nastaje aterosklerotični plak. To u osnovi znači da ne vrijede iste referentne vrijednosti za razinu kolesterola za nekoga tko je potpuno zdrav, ali je imao infarkt miokarda i imao ugrađen stent ili je imao operaciju i operaciju premosnice. populacija Ove vrijednosti znatno su niže kod osoba koje su doživjele srčani udar. Za zdravu osobu prihvatljivo je da razina lošeg kolesterola iznosi 2,5 mmol/l, ali osoba koja je već imala srčani udar ne bi trebala imati istu količinu lošeg kolesterola. Kao što pokazuju europski prijedlozi, strašni kolesterol takvih pacijenata trebao bi biti ispod 1,4 mmol/l. Međutim, postoji problem kada pacijentima kažemo da su njihove razine kolesterola niske, ali oni iz laboratorijskih pretraga vide da su te razine unutar normalne granice.
Razgovaramo sa kolegama koji se bave laboratorijskom medicinom da se uvrste skale referentnih vrednosti za osobe koje su ranije imale kardiološki događaj”, rekao je prof. dr Petar Otašević, upravnik Klinike za kardiologiju Instituta za kardiovaskularne bolesti Dedinje.
Za unaprjeđenje javnog zdravlja, posebice u segmentu kardiovaskularnih bolesti, potrebno je osigurati dobru strategiju kontrole i prevencije kroničnih nezaraznih bolesti, među kojima su KVB vodeći uzrok smrtnosti stanovništva.
“Svi mislimo ‘to se meni neće dogoditi’, ali to je pogrešno. Infarkt dolazi iznenada i ne bira spol, dob, osobu ili rasu. Bolesnici prije svega trebaju slušati svoje liječnike/kardiologe, voditi uredan život, idite redovito kad bi svatko učinio ovaj mali napor za sebe i svoje bližnje, vjerujem da bismo mogli spasiti veliki broj ljudskih života, da bismo mogli spriječiti veliki broj srčanih udara i spriječiti smrtne ishode,” rekao je Ivan Toljagić, predsjednik Udruge. “Moja druga prilika”.