Mnogi smatraju da način na koji se danas odgajaju djeca ne funkcionira, zbog čega su mlađe generacije izašle iz sustava kontrole. Kliničarka Milica Novaković nerijetko je spominjala kako obitelji trenutno nisu od koristi zbog jedne i glavne začkoljice, a to je školovanje i priprema uz disciplinu i nagradu (prisila), a takav model ostavlja trajne posljedice na dijete, a kasnije i na cjelokupno društvo.
Izjavila je: “Dali su nam mrkvu umjesto štapa.” Jedni misle da batine dolaze s neba, drugi pak diplomatski odgajaju djecu. Mišljenja su podijeljena.
No, ne treba zanemariti činjenicu da se roditelji u prošlosti nisu suočavali s poteškoćama koje mi danas imamo zbog društvenih mreža i moderne tehnologije. U Jugoslaviji je smjernica treniranja bila jasna, a ovako je sve izgledalo.
Prvo i osnovno, nije bilo mobitela. Naše su majke bile zadovoljne time što su bile “nepovezane”. Nema mobitela, nema dosljednih poruka na Viberu. Pod jednakim uvjetima, naše mame bi uglavnom odvele mlade u vrtić ili školu i uzele ih. Bez potrebe da odgovarate na komunikacije u vezi s bilo kojom i svim skupinama, uključujući predškolske i izvanškolske aktivnosti. Također, naše majke se nisu morale svaki dan svađati s djecom oko toga kada je dobio telefon, zašto toliko vremena bulji u njega itd. Nije bilo društvenih mreža. Dani prije Instagrama i Facebooka bili su, bez sumnje, jednostavniji. Zamislite: nitko ne objavljuje slike svojih “savršenih” obitelji i života, zbog čega se možete osjećati kao da niste dovoljno dobri, predani ili lijepi. Nadalje, nitko ne slika djecu neprestano, nitko ne zna što znači #hashtag niti govori kanale koje (ne) koriste.
Laku noć, djeco, i nekoliko video kaseta s televizije.
Ako propustite jednu lutkarsku predstavu koju današnji klinci ne bi ni gledali, neće biti televizije. Peppa Pig još nije bila “začeta”, a YouTube snimke otvaranja raznih besmislica nisu postojale.
Nitko nije razmišljao o šećeru – ne impliciramo da je bio koristan – jer svi su svjesni da je šećer štetan za zdravlje. No, kupovanje namirnica na tržnicama kada točno znamo čime hranimo svoju djecu iznimno je stresno. Ne samo da su ove informacije danas dostupne, već nas doslovno progone. U 1980-ima i 1990-ima majke definitivno nisu bile “preplavljene” izvještajima o tome što jesti, koliko jesti, a što ne jesti (a to je ono što djeca uvijek najviše traže). Umjesto toga, hranjenje djece nije bilo tako stresno ili bremenito krivnjom kao danas. U ovom slučaju nitko nije mario za djetetovu prehranu i je li zdrava. Mjerodavni su bili samo savjeti starijih.
Proslave rođendana bile su manje složene
U slučaju da je hladnije doba godine u stanu/kući, u dvorištu pod pretpostavkom da je kasno proljeće. Kolač iz prve ruke, smokve u zdjeli, grisina u čaši, sendviči sa salamom, kiselim krastavcima i ribanim sirom i smokvama. Također, bliži se rođendan. Ono što stvarate je animacija. Mali ali potrebni darovi. Danas, pohvaliti rođendan uključuje razliku, iu osnovi punu namjeru da izazove nezaboravan mladić taj dan. Jer osjećaji i ljudi važniji su od savršenih toaleta i konfeta.
Nekad davno nije postojala “moda za trudnice”. Sve su trudnice nosile istu stvar samo da je široka i udobna. Čak iu poodmakloj trudnoći postoji svojevrsni pritisak da se danas čini “modernim”. Fotografije trudnica koje pokušavaju izgledati očaravajuće u devetom mjesecu preplavljuju neformalne zajednice, namećući razna načela i pravila. Također, pravila kažu da ako se brinete o sebi, nećete nositi staru trenirku svog supruga; umjesto toga, za trudničko ćete nositi nešto novo.
Kada je riječ o današnjem roditeljstvu, postoji mnoštvo sigurnosnih savjeta, od toga što jesti u trudnoći do toga kakvu autosjedalicu koristiti—na stranu činjenica da ono što je jučer bilo sigurno, danas više nije sigurno. Osobito što se tiče upoznavanja djece s jakom hranom.
Još jednom, super je što znamo koliko je važna sigurna vožnja i što je, a što nije sigurno za našu djecu. Sjajno, ali ponekad može biti teško sve implementirati.
Najvjerojatnije to nije istina. Uvijek je bilo onih koji su bili uznemireni i vješto su se skrivali. Razlika je u tome što smo u današnjem svijetu svakodnevno izloženi informacijama o tome zbog medija koje je nemoguće potpuno cenzurirati, poput društvenih mreža. Naši nisu imali pojma pa su nas puštali same u parkove, na zabave, šetati od škole do kuće. Budući da bi vam ovo trebalo biti relativno nevažno.
Krajem 20. stoljeća domaće su se zadaće rješavale bez korištenja dodatnih izvora ili interneta, osim udžbenika. Nadalje, većina skrbnika nije imala puno posla s tim, neprestano prateći čovjeka