KAKO DR RANKO RAJOVIĆ VASPITAVA SVOJU DJECU:

O važnosti postavljanja granica djeci govorio je Ranko Rajović, specijalist interne medicine, magistar neurofiziologije i doktor sportskih znanosti.

Najbolji savjet o roditeljstvu nedavno smo dobili od dr. Rajovića.

O tome kako odgaja svoju djecu govorio je prije par godina u emisiji RTS Ordinacija.

“Moj sin Danilo je za 5. rođendan dobio igricu, a kako nisam baš u tome, pitao sam rođaka koji ju je kupio – zašto?

Kaže ona meni: “Pa nemoj Ranko biti primitivan, svi to imate, kako će se igrati s drugom djecom, ako ti o tome ništa ne znaš? Pa vidiš gdje je logika, kad se igra sama ta igra.”

Liječnik kaže da je odlučio pustiti sina da se igra pola sata dnevno, no ubrzo je počelo izmicati kontroli.

“Pokušala sam mu objasniti da neće imati dobru akomodaciju oka, da će imati problema s pažnjom kad krene u školu, da neće moći čitati dulje od 15 minuta i da se to zove disleksija, dopustio mi je završiti i pitati: ‘Mogu li sada igrati?” Vidim da se ne isplati.

Dobro, kažem, budući da si me prevario nekoliko puta, uzet ću ovo od tebe dok se ne dogovorimo. ‘Tata, vrati se, dogovorit ćemo se.’ Onda ga pitam:

‘U redu, hoćeš li ovo igrati jednom ili dva puta tjedno?’

“Ne, želim svaki dan.”
‘Dva puta.’

Onda smo se dogovorili, po istom principu, da to bude pola sata, ponedjeljak i četvrtak. Potpisali smo ugovor koji sam ja fotografirao.

Već sutra je prevario. Uzeo sam mu telefon, plakao je s raznim vrstama plaćanja. Sljedeći put kad je varao, plakao je sat vremena. Treći put nije ni zaplakao. Shvatio je da postoji granica i da nema povratka nakon što se prijeđe. To je mudrost roditeljstva, postavljanje granica. Roditelji se trebaju educirati, čitati, vidjeti što ima novo kako bi se naučili postaviti na pravi način, tvrdi dr. Rajović.

Djetetu nije problem pola sata gledati ekran i onda izaći pola sata van ili sat vremena trčati da se nekako nadoknadi. Problem je ako nema kretanja, nego se sve svede na gledanje u ekran, glavna je poruka koju liječnik želi poslati roditeljima.

Na pitanje kada je u redu djetetu dati aparat, dr. Rajović kaže da djeci nikada ne bi dao telefon prije škole, iako se zna da je to nemoguće.

“Djetetu je dosada faktor razvoja. Kad mu je dosadno, mora razmišljati, izmišljati, koristiti igračke za zabavu. Kad uključite crtiće, ono ne mora ništa raditi, problem dosade je riješen. dijete to voli, želi on sve probleme rješava tako, odmah i sada. Baš kao što crtani film rješava problem dosade sada i sada.”

Govoreći dalje o važnosti kretanja kod djece, dodaje kako su najvažniji predmeti do 12. godine tjelesni, glazbeni i likovni. Glavna aktivnost je kretanje, a u kretanju se razvija i mozak pa je djetetov zadatak da se kreće. Ako dijete ne zna ići unatrag, sutra neće razumjeti matematiku u minusu. Djeca moraju biti u pokretu od jutra do mraka. To im omogućuje razvoj. Park, igrališta. Što im otežavamo pokrete, to se bolje razvijaju. Hodanje po rubniku, druženje, to im treba.

“Svjesna sam da se tjelesni odgoj ne može raditi svaki dan u školi, ali postoje načini da se kvalitetan razvoj osigura i u redovnoj nastavi. Primjerice, neki profesori s kojima radim uzeli su lastish, uz njega uključili klupe, gdje su djeca prolaz i obješeni zvončići.Zatim dijete kad ide do table prolazi tuda preskačući prepreke i vraća se u rikverc.Cilj je da zvono ne zvoni.Tako možete nadoknaditi taj nedostatak kretanja.”

Uroš Petrović je na radionici smislio zagonetku: Kakav je odnos albatrosa i broja 40? Nitko ne zna, ali počinje nagađanje:

Raspon krila je 40 dm? – Odlično zapažanje, ali nije, nego 35.

Koliko godina živi? – Ma, dobro razmišljaš, živi uz more, zdravo se hrani i dugo živi. Čak 80 godina.

Koliko dana leži na jajima? – Odlična ideja, a budući da je velika ptica, leži dugo, do 60 dana. Kokoš je manja, leži 21 dan, a albatros 60.

Tako se uči. Svaki put kad daju neki odgovor, potičem ih da dobro razmisle, ali onda kad shvate da odgovor nije točan, osjećaju ono uzbuđenje kao kad otvoriš poklon, a ne znaš što je unutra, pa ne možeš čekaj da saznaš. Djeca pamte tako dobivene informacije, tako uče. Ne daje mu se informacija o točno istom kao u školi. Važan je put do znanja.

Kad sam ih kasnije pitao koliki je raspon krila, koliko dugo albatros leži na jajima, svi su uglas odgovorili. Usput, a

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *