U Latinskoj Americi pokreće se program uzgoja čupavouhih lemura, vrste koja je prema IUCN-ovu Crvenom popisu klasificirana kao kritično ugrožena (CR). Osnovni par ove nove populacije činit će ženka stara četiri godine iz zagrebačkog Zoološkog vrta i dvogodišnji mužjak iz zoološkog vrta u Olomoucu, objavio je ZG ZOO.
Mladi lemuri stigli su u Cotiju, mjesto u blizini São Paula u Brazilu. Kuratorica za sisavce iz Zagreba, Dijana Beneta, istaknula je da su iz tamošnjeg zoološkog vrta potvrdili kako su životinje dobro podnijele dug put i sada se privikavaju na svoju novu okolinu. Nadaju se da će se dobro slagati i tako omogućiti realizaciju plana Udruženja zooloških vrtova i akvarija Latinske Amerike (ALPZA).
Beneta je naglasila da su izabrane jedinke snažne, mlade i zdrave, te predstavljaju ključne životinje za budući uzgojni program unutar ALPZA-e. Ravnatelj ZG ZOO-a Ivan Cizelj dodao je kako im je čast što njihova ženka ima tako važnu ulogu na globalnom nivou. Istaknuo je da njezina genetska slika ulijeva povjerenje te da bi u Južnoj Americi mogla osnovati značajnu lozu, kao što su učinili i njezini roditelji Padme i John John, koji su dio Europskog programa za ugrožene vrste (EEP).
Padme je u Zagreb stigla iz Italije, a John John iz Kopenhagena. Tokom sedam godina zajedničkog života u zagrebačkom ZOO-u imali su tri legla s ukupno pet mladunaca.
Iako je mlada ženka zbog odlaska u Brazil izašla iz EEP-a, svaka jedinka ove vrste izuzetno je vrijedna. Zato se brazilski ZOO obvezao redovito obavještavati Zagreb o njenom napretku i razvoju nove grupe koju će predvoditi.
Čupavouhi lemuri žive isključivo u istočnim šumama Madagaskara, a najveća prijetnja njihovom opstanku je gubitak staništa, uz dodatni pritisak krivolova. U posljednja dva desetljeća broj jedinki smanjio se za oko 80 posto. Uz zaštitu u prirodi, nužan je i uzgoj rezervne populacije u zoološkim vrtovima, naglašavaju iz ZG ZOO-a.
Ovi lemuri žive u skupinama od dvije do pet jedinki, pri čemu dominaciju ima glavna ženka. Spolno sazrijevaju s oko 20 mjeseci. Za razliku od drugih lemura čije majke mlade nose na trbuhu, ženke čupavouhih lemura mladunce nose u ustima ili ih ostavljaju na sigurnom mjestu dok se hrane.
Hrane se voćem, lišćem, sjemenkama i nektarom, aktivni su u zoru i sumrak, a dan provode visoko u krošnjama. Mladunci vrlo brzo postanu spretni penjači — već sa pet mjeseci mogu se uspinjati na najviše grane stabala.
