Starenje je složen proces koji povećava vjerovatnost razvoja bolesti poput Alzheimerove i kardiovaskularnih oboljenja. Znanstvenici su željeli razumjeti zašto se rizik od tih bolesti ne povećava postepeno, nego naglo raste nakon određene dobi. Tim pod vodstvom Michaela Snydera zato je nekoliko godina pratio 108 odraslih osoba koje su redovno davale različite biološke uzorke.
Dva ključna perioda promjena
Analizom ogromne količine podataka — više od 246 milijardi mjerenja iz uzoraka koji su obuhvatili sve od RNA i proteina do mikrobioma kože i crijeva — istraživači su otkrili izrazit obrazac. Oko 81% molekula uključenih u analizu značajno se mijenja u dva važna životna razdoblja.
Prvi val događa se sredinom četrdesetih godina i obuhvata promjene u molekulama povezanima s metabolizmom masti, kofeina i alkohola, ali i s bolestima srca, te promjenama na koži i mišićima. Drugi val, koji se javlja početkom šezdesetih, zahvata metabolizam ugljikohidrata, imunološki sustav, funkciju bubrega te ponovno kardiovaskularni, mišićni i kožni sustav.
Menopauza nije jedino objašnjenje
Iako se prvi val promjena poklapa s perimenopauzom i menopauzom kod žena, znanstvenici su utvrdili da hormonske promjene nisu glavni uzrok. Naime, slične molekularne promjene u istoj dobi vidljive su i kod muškaraca.
„To znači da menopauza može igrati ulogu kod žena, ali da postoje i drugi, vjerovatno važniji faktori koji utiču na ove promjene kod oba spola“, istaknuo je metabolomičar i glavni autor istraživanja Xiaotao Shen. Naglasio je da bi upravo identificiranje tih faktora trebalo biti prioritet budućih studija.
Potrebno je proučiti širu populaciju
S obzirom na to da je istraživanje provedeno na relativno maloj skupini ljudi u dobi od 25 do 70 godina, autori naglašavaju važnost većih i sveobuhvatnijih studija. Takva istraživanja pomogla bi preciznije rasvijetliti kako i zašto se ljudsko tijelo mijenja s godinama. Rezultati su objavljeni u časopisu Nature Aging.
