Danas su neformalne zajednice preplavljene fotografijama koje postavljaju klijenti iz svih krajeva, na kojima se vide cvetovi trešanja, trešnje i šljive kako na njima cvetaju. Doista, čak i na nekim prirodnim stablima proizvoda došlo je do razvoja organskih proizvoda. Zaista, ni najugledniji se ne sećaju ovih posebnosti, a Srpskainfo je pitala Miljana Cvetkovića, nastavnika u Štabu za agrobiznis Sektora za uzgoj, zašto se to dešava.
– Objašnjenje su fiziološki problemi koji nisu normalni. Zbog zloslutnih okolnosti, aktivirali su se pupoljci koji bi u običnom poboljšanju tek za godinu dana podstakli – kaže Cvetković, koji navodi da zaista nečuveni atmosferski uslovi utiču na napredak biljaka, na primer, godišnji ciklus lisne hrane.
Tragično, procvat organskog proizvoda pred zimu implicira i, kako kaže, smanjenje šanse za postizanje idealne žetve u narednoj godini.
– Ove godine smo imali izuzetno dugo, hladno i burno proleće, a nakon toga izuzetno obiman deo sa visokim temperaturama. Te granice su uticale na poboljšanje prirodnog proizvoda – dodaje Cvetković.
Napominje da je ova godina vjerojatno jedna od najtežih za ruralno stvaranje, uključujući stvaranje prirodnih proizvoda.
Kad god sazna da li se domaće stvaranje prirodnog proizvoda može prilagoditi nečuvenim vremenskim prilikama, učitelj Cvetković napominje da nema začaranog štapića, ali sigurno napominje nekoliko stvari.
– Trebalo bi da primenimo to mnoštvo standardnih procena koje su u toku, bez obzira da li se drveće prirodnog proizvoda pokažu plodnim ili ne, bez obzira da li smo zadovoljni godinom. S tim u vezi, normalno i idealno zbrinjavanje, sigurnost od mikroorganizama i apsolutno nastojanje da se garantuje stvaranje koliko god se moglo očekivati što se tiče svih kapitalnih špekulacija koje su vitalne za razvoj prirodnog proizvoda, kroz sistem vode, i osiguranje od leda i hail. Važno je stvoriti bolje preduslove da biljke budu fiziološki utemeljenije i sigurnije. Ovo je fundamentalna faza u suzbijanju štetnih posledica koje za sada imamo – podvlači Cvetković.
Meteorolog Nebojša Kuštrinović daje do znanja Srpskainfo da će, prema preovlađujućem mišljenju, zima biti ozbiljna područja još dugo pod pretpostavkom da organski proizvodi niknu u vrijeme žetve. Kaže da je posljednja ovakva godina bila 1951. i da je septembar bio topao sa ljetnim temperaturama, a zima hladna.
U svakom slučaju, okruženje se fundamentalno promijenilo od tog trenutka pa nadalje, tako da se ova 2023. nije mogla mjeriti sa periodom unazad dosta vremena.
– Prema modelima koji su u toku, ovo hladnije doba godine će takođe biti nežno i sa temperaturama boljim od očekivanih. Kritične padavine su normalne u pojedinim dijelovima Evrope, ali je još prerano za solidne dugotrajne procjene – ima smisla Kuštrinović.
Ono što je sigurno je da će se rasporedom pojavljivanja vremena žetve, dodaje, smanjiti temperatura. U nedjelju će temperatura zavisiti od 16 stepeni, ali će od naredne sedmice malo rasti.
(srpski podaci)