Rizik od srčanog i moždanog udara povećavaju krvni ugrušci.
Zacjeljivanje rana ima koristi od zgrušavanja krvi. Međutim, krvni ugrušci također mogu blokirati krvne žile u nogama, želucu i plućima, sprječavajući krv da dopre do vitalnog područja. Vanjska temperatura može značajno utjecati na ovaj proces i povećati rizik. Tijelo se bori da zadrži isto unutarnje stanje, bez obzira je li vrijeme vruće i sunčano ili hladno i ledeno.
Prema britanskom liječniku Marku Whiteleyu, hladno vrijeme može potaknuti stvaranje štetnih krvnih ugrušaka, zbog čega se nakon prehlade javlja više srčanih i moždanih udara, unatoč naporima organizma da nas zaštiti od naglih promjena temperature. Mnogi su zdravstveni rizici povezani s niskim temperaturama, a posebno je zabrinjavajuće što hladno vrijeme može potaknuti stvaranje štetnih krvnih ugrušaka.
Srčani udar mogu uzrokovati krvni ugrušci koji se stvaraju u arterijama koje povezuju dio srčanog mišića. Dodatno, moždani udari mogu biti posljedica naslaga u obliku gela koje začepljuju arteriju u mozgu. Ovi hitni medicinski slučajevi mogu biti kobni i zahtijevaju hitno liječenje.
“Tijelo može doživjeti toplinski stres kao posljedicu naglih promjena temperature, primjerice kada nakon hladnoće uđemo u toplu zgradu s centralnim grijanjem. Kao rezultat toga, organizam mora uložiti više napora da održi konstantnu temperaturu. Prema Dr. Whiteley, ovaj toplinski stres može izravno utjecati na viskoznost krvi, čineći je ljepljivom i povećavajući vjerojatnost da će se zgrušati.
Osim toga, studija, koja je objavljena u časopisu International Angiology, tvrdi da su niže temperature “značajno povezane” s dubokom venskom trombozom, što je medicinsko stanje uzrokovano krvnim ugruškom koji se stvara u dubokoj veni.
Kako se možete zaštititi?
Liječnici kažu da nam dovoljna tjelovježba može pomoći da izbjegnemo ovaj rizik.
Ljekarne tvrde: “Vježbanje također može pomoći jer održava protok krvi u tijelu, što može spriječiti zgrušavanje”, i naglašavaju važnost hitne medicinske pomoći.