Od 2006. godine vodi se rasprava o uspostavi zajamčenih socijalnih mirovina za najugroženije slojeve stanovništva.
Milan Krkobabi, ministar za brigu o selu, ponovno je aktualizirao tu temu. Rekao je da će se socijalne mirovine uvesti kao način pomoći najsiromašnijima, a jedan od uvjeta je da moraju biti stariji od 65 godina. O zajamčenim mirovinama nedavno je razgovarala i programska direktorica Centra za socijalnu politiku Gordana Matkovi .
U Srbiji trenutno oko 200.000 ljudi starijih od 65 godina ne koristi pravo na mirovinu, a kako je istaknuo Matković, više od 85 posto njih su žene.
Iznos mjesečne naknade koju bi primali ugroženi građani i pravedna raspodjela tog iznosa pomoći najsporniji su aspekti ovog prijedloga sa svih strana.
Dosadašnje informacije pokazuju da zajamčena mirovina ne bi trebala biti veća od minimalne mirovine. To je trenutna poljoprivredna mirovina koja prema posljednjim službenim podacima PIO fonda od siječnja ove godine iznosi 13.274 dinara (u iznos je uračunat redoviti rast mirovine za 2022. godinu).
Koliko bi to koštalo?
Oko 100 eura stajala bi zajamčena ili socijalna mirovina.
Kao protuargument ponajprije se navodi da bi, budući da je taj novčani iznos usporediv, ako ne i viši od najnižih mirovina koje primaju korisnici poljoprivrednih i obiteljskih mirovina, pomoć u tom iznosu destimulirala mlade i druge kategorije građana.
Gordana Matkovi , programska direktorica Centra za socijalnu politiku, u nedavnom je istupu u medijima istaknula kako socijalna mirovina ne smije biti viša od tih mirovina upravo radi pravednosti.
– Taj bi iznos trebao biti manji od minimalne mirovine za poljoprivrednike. Prema tadašnjem obrazloženju Matkovića, ako se radi o zajamčenoj beneficiji, socijalnoj mirovini, onda bi to značilo da oni kao obiteljski umirovljenici čije mirovine nisu podignute na najnižu razinu mogu ostvariti i dodatak do te minimalne, bez obzira kako ga definirate.
Kakve bi bile okolnosti?
Do sada je postojao niz varijacija i modela za kriterije koji bi se koristili za dobivanje socijalne mirovine. U oba bi uvjet bio da stanovnik ima najmanje 65 godina.
Prvi model bi samo testirao ispunjavanje uvjeta za mirovinu na temelju njihovih prihoda od mirovina. Drugi model predlaže da se materijalno stanje pojedinca – to jest vrijednost njegove imovine uz dohodak – uzme u obzir kada se odlučuje hoće li se primati socijalna mirovina ili ne. Drugi model ističe se kao isplativiji i učinkovitiji od dva predložena.
Sustavi socijalnih mirovina već su razvijeni u Sjevernoj Makedoniji, Hrvatskoj i Republici Kosovo, između ostalih zemalja.
Na Kosovu i Metohiji stariji od 65 godina 100 eura mjesečno, a nepostojane zaklade iskazale su socijalnu rentu nakon 2000. Propisali su i da moraju priložiti dokaze o vlasništvu nekretnina na KiM.