Prof. dr Aleksandra Pavlović Marković, gastroenterolog i rukovodilac Odeljenja gastroenterologa Srbije, iscrpno je osmislila sve što želite da znate o bolestima creva, nuspojavama i proceni.
Da li su želudac i organi za varenje najveći čuvari dobrobiti i otpora, koliko se sa njima na ispravan način bavimo, a koliko nesrećnim obrascima ponašanja pogoršavamo bolesti, otkrila je prof. dr Aleksandra Pavlović Marković, gastroenterolog i voditelj Odnosa gastroenterologa Srbije. Prema njenim riječima, svaki peti pacijent u ukupnoj ordinaciji ima gastrointestinalnu bolest, a svi strahuju od kolonoskopije, na primjer optičke provjere unutrašnjeg organa kolonoskopom. Postoje tri nuspojave koje zahtijevaju kolonoskopiju, a ispod, shvatite sve što želite da znate o bolestima crijeva i dijagnostici.
Šta liječe gastroenterolozi?
„U glavnoj rečenici generalno shvatam šta je gastroenterologija. Deo lekova upravlja utvrđivanjem i lečenjem bolesti gastrointestinalnog sistema, uključujući grlo, želudac, dvanaestopalačno crevo, što je neophodno za mali probavni trakt, mali probavni trakt. trakt, unutrašnji organ, jetra, gušterača, žučna kesa i žučni kanali. Bolesti ovih organa se leče gastroenterološki. Mi nikako nismo jedini, specijalisti ih dodatno leče kada treba da rade”, rekao je prof. dr Aleksandra Pavlović Marković na K1 TV.
Da li je istinito da su probavni organi odraz dobrobiti?
“Važi. 400 godina prije našeg perioda, Hipokrat je rekao da sve bolesti počinju iz našeg želuca. Nije znao kako tačno, ali danas shvatamo da u našim probavnim organima postoji više od 100.000 milijardi mikroorganizama. Ovaj veliki broj mikroorganizama imaju svoj neosjetljivi okvir, pa su dodatno pokretači dobrog i užasno otpornog uređenja našeg tijela. Mikrobiota čini čak 90% našeg tijela. Nesumnjivo, mnogo toga počinje od želuca.”
Šta uzrokuje najteže probleme sa organima za varenje?
“Veliki dio naše gastroenterološke prakse su navodne korisne bolesti crijeva, a 20 posto su validne prirodne infekcije poput čireva, ozbiljnih bolova u zglobovima, stalnih vatrenih bolesti, bolesti, ciroze jetre. U trenutku kada pacijent ima proteste, a mi ne pokazuje prirodnu infekciju, kažemo da ima korisnu bolest crijeva. Mogu se povezati sa gornjim i donjim dijelovima gastrointestinalnog trakta. Pod pretpostavkom da su povezani sa gornjim, to uzrokuje mučninu, periodično povraćanje, oticanje, nelagodu i agoniju u stomaku, a onda opet, imamo trbušnu utrobu. kaže tona,” smislio je stručnjak i otkrio mjerenja koja su u toku:
“Moram reći da je otprilike svaki peti pacijent u ukupnoj ordinaciji pacijent sa korisnim gastrointestinalnim bolestima, a za našu situaciju više od 80%. Shodno tome, imamo sreću da su to korisne bolesti, da nisu značajne. Pacijent koji doživljava ovo u svakom slučaju ima ozbiljne probleme, kada bi trebalo isključiti svaku prirodnu bolest, onda se i on osjeća poboljšanim.”
Šta je loše temperament?
“Prava definicija je potrebno prisustvo agonije ili nelagode u srednjem regionu sa nekim problemima sa stolicom. Ta definicija izražava da može postojati dominantno začepljenje, transcendentna opuštenost creva ili mešavina opstrukcije i trčanja, što je najviše. izazovno za liječenje, s obzirom na sve stvari.Svi pacijenti dobiju neke informacije o razlogu, ali nisu poznati.Ipak, na to utiču nasljedne osobine pacijenta, stres, način života, ishrana, aktivan rad. Uglavnom kažem u obraćanjima da 60 % pacijenata ne bi imalo ove bolesti pod pretpostavkom da slijede čistu rutinu ishrane i aktivan rad.”
Šta je sterilni sistem ishrane?
“Više povrća, prilično manje mesa i moramo paziti na prirodu hrane koliko god se razumno moglo očekivati. Ukoliko pacijent osjeti bilo kakvu nelagodu s određenom vrstom hrane, trebalo bi da je u određenoj mjeri ubije ,bez obzira da li je zdravo.Imate povrće kao što su grašak i pasulj,koji su izuzetno čvrsti,a ipak dovode do ispupčenja.Izbočenje je jedna od kritičnih nuspojava korisne bolesti.Moram reći da to nije ništa užasno i možemo bez mnogo natezanja doći do nalaza.”
Kako biste došli do zaključka?
“Često se pitamo da li je endoskopija neophodna odmah. Očigledno nije. Analizu izlažemo u razgovoru sa pacijentom. Gledamo, opipamo središnji dio pacijenta, to je stvarni nalaz. Mi, specijalisti, kažemo da tu leži 50% determinacije.Treba razgovarati sa pacijentom.Treba da uradimo opšte laboratorijske i biohemijske preglede, pogledamo tiroidni organ i uradimo test na misterioznu smrt,