Šta znače olimpijski krugovi? Boje ne predstavljaju kontinente

Pet isprepletenih krugova je možda najpoznatiji simbol na svijetu. Gotovo svako će reći da svaka boja predstavlja jedan kontinent. Međunarodni olimpijski komitet (MOK) kaže da to nije tačno.

Ko ih je nacrtao

Krugove je osmislio Pierre de Coubertin, francuski pedagog i osnivač modernih Olimpijskih igara. Prvi put su javno predstavljeni 1913. godine: pet prepletenih krugova, plavi, žuti, crni, zeleni i crveni, na bijeloj podlozi. Na olimpijskoj zastavi su se prvi put vijorili na Igrama u Antwerpenu 1920.

Pet krugova, pet dijelova svijeta

Broj pet zaista ima veze s kontinentima. Coubertin je pet krugova zamislio kao pet naseljenih dijelova svijeta koji su ujedinjeni olimpijskim pokretom. Isprepletenost krugova trebala je pokazati da se sportisti iz cijelog svijeta susreću na Igrama.

Ali boje ne

Mit nastaje kod boja. Česta je tvrdnja da je, recimo, žuti krug Azija, a crni Afrika. MOK u svojim odgovorima na česta pitanja izričito kaže da je pogrešno tvrditi kako svaka boja odgovara nekom kontinentu. Coubertin je boje birao iz drugog razloga.

Pravo značenje boja

Coubertin je zapisao da pet boja zajedno s bijelom podlogom sadrže boje zastava svih država tadašnjeg svijeta, bez izuzetka. Bilo koja zastava, od švedske i grčke do brazilske, može se složiti od tih šest boja. Krugovi su tako trebali biti zastava koja pripada svima.

Simbol koji se čuva

Olimpijski krugovi su zaštićeni znak i njihova upotreba je strogo regulisana. Boje i raspored se od 1920. nisu mijenjali. MOK je 2010. potvrdio službenu verziju s krugovima koji se neprekidno prepliću, kakvu je zamislio Coubertin.

Mit o drevnom kamenu iz Delfa

Druga raširena zabluda kaže da su krugovi drevni grčki simbol. Za nju je zaslužan kamen u antičkom stadionu u Delfima, na kojem je uklesano pet prstenova. Taj kamen nije antički. Napravljen je 1936, u vrijeme prve štafete olimpijske baklje, koju je organizovao Carl Diem, pa se danas zove „Diemov kamen“. Časopis Archaeology navodi da je postavljen kao rekvizit za snimanje filma o tim Igrama. Krajem pedesetih godina dvoje američkih autora opisalo ga je kao antički natpis, i ta greška se potom proširila u druge knjige. Krugovi su, dakle, star simbol tek nešto više od jednog vijeka.

Zastava koja je nestala na 80 godina

Prva olimpijska zastava, ona iz Antwerpena, ima neobičnu sudbinu. Američki skakač u vodu Hal Prieste, osvajač medalje na tim Igrama, popeo se 1920. na jarbol i skinuo zastavu, prema izvještajima na opkladu. Čuvao ju je u koferu oko osamdeset godina. Tek kad je od novinara saznao da se zastava vodi kao nestala, odlučio je da je vrati. U Sydneyu, 2000. godine, kad je imao 103 godine, predao ju je predsjedniku MOK-a Juanu Antoniju Samaranchu. Izvori se ne slažu u svemu: dio istoričara ističe da je vraćena zastava manja od one koja se vijorila na otvaranju, pa možda nije riječ o istom primjerku. Zastava se danas čuva u Olimpijskom muzeju u Lausanni.

Kad krug zakaže

Krugovi su toliko prepoznatljivi da se i najmanja greška odmah primijeti. Na otvaranju Zimskih olimpijskih igara u Sočiju, 7. februara 2014, pet svjetlećih pahulja trebalo je da se raširi u pet krugova, ali se peta nije otvorila, pa su na nebu stadiona ostala samo četiri kruga. Taj dio programa, na samom početku ceremonije od dva i po sata, jednostavno je napušten. Kreativni direktor ceremonije se i sam našalio, pojavivši se na konferenciji za novinare u majici s četiri kruga i jednom pahuljom. Organizatori su se na zatvaranju Igara, 23. februara, našalili na svoj račun: grupa plesača je ponovila isti prizor, s jednim krugom koji se tvrdoglavo ne otvara, a onda ga je ipak „popravila“, uz aplauz publike.

Brže, više, jače – zajedno

Uz krugove, olimpijski pokret ima i svoj moto. Latinske riječi „Citius, Altius, Fortius“, odnosno „Brže, više, jače“, prema MOK-u je prvi izgovorio dominikanski svećenik Henri Didon 1891, na otvaranju jednog školskog sportskog takmičenja, a Coubertin ih je preuzeo za olimpijski pokret. Moto je promijenjen tek nakon više od jednog vijeka, na prijedlog predsjednika MOK-a Thomasa Bacha. Na 138. zasjedanju MOK-a u Tokiju, 20. jula 2021, dodata mu je riječ „Communiter“, pa danas glasi „Brže, više, jače – zajedno“. Prema obrazloženju MOK-a, dodatak naglašava solidarnost i snagu sporta da ujedinjuje, što je ista ideja koju je Coubertin htio izraziti isprepletenim krugovima.

Tri zablude ukratko

  • Svaka boja predstavlja jedan kontinent: netačno, MOK to izričito odbacuje.
  • Krugovi su drevni grčki simbol: netačno, nacrtani su 1913, a „antički“ kamen iz Delfa napravljen je 1936.
  • Krugovi postoje od prvih modernih Igara 1896: netačno, na olimpijskoj zastavi su se prvi put vijorili 1920. u Antwerpenu.

Gdje ih vidjeti izbliza

Najviše o istoriji krugova može se saznati u Olimpijskom muzeju u Lausanni u Švicarskoj, gradu u kojem je i sjedište MOK-a. Pored zastave iz Antwerpena, tamo su izloženi baklje, medalje i drugi predmeti s Igara. Za sve ostale, krugovi se pojavljuju na svakim Igrama, ljetnim i zimskim, uvijek u istim bojama i istom rasporedu: tri gore, dva dolje.

Izvori

Naslovna fotografija: Rawpixel / Rawpixel (CC0)

Komentiraj