Koliko je velik Mliječni put i gdje smo mi u njemu

Ako se ljetne noći udaljite od gradskih svjetala, preko neba ćete vidjeti blijedu, mliječnu traku. To je pogled na našu galaksiju iznutra, na disk od stotina milijardi zvijezda u kojem se nalazimo i mi. Brojke koje ga opisuju teško je zamisliti, pa ih je najbolje porediti.

Spljošteni disk

Mliječni put je spiralna galaksija s prečkom u sredini. Njegov disk je širok oko 100.000 svjetlosnih godina, a debeo tek oko 1.000. Da je galaksija velika kao tanjir, bila bi otprilike debela kao list papira. Svjetlosna godina je razdaljina koju svjetlost pređe za godinu dana, oko 9.500 milijardi kilometara.

Koliko zvijezda

Zvijezde se ne mogu prebrojati jedna po jedna, pa se njihov broj procjenjuje iz mase i sjaja galaksije. Procjene idu od oko 100 milijardi do 400 milijardi zvijezda. Golim okom, u najboljim uslovima, vidimo tek nekoliko hiljada najbližih i najsjajnijih. Najprecizniju mapu naše galaksije napravio je evropski svemirski teleskop Gaia. Od 2014. do januara 2025. izveo je, prema Evropskoj svemirskoj agenciji (ESA), više od tri biliona mjerenja oko dvije milijarde zvijezda i drugih objekata, a isključen je u martu 2025. Za svaku zvijezdu bilježio je položaj, sjaj i kretanje. Ipak, i te dvije milijarde su tek mali dio cjeline: zavisno od toga koju procjenu ukupnog broja uzmemo, riječ je o otprilike pola posto do dva posto zvijezda Mliječnog puta.

Gdje je Sunce

Sunce nije u centru. Nalazi se u jednom manjem spiralnom kraku, otprilike 26.000 svjetlosnih godina od jezgra galaksije. Zbog toga Mliječni put na nebu vidimo kao traku: gledamo kroz disk sa strane, iznutra. Najgušći dio trake, u sazviježđu Strijelca, gleda prema centru galaksije.

Galaktička godina

Sunce s cijelim Sunčevim sistemom kruži oko centra galaksije brzinom od preko 200 kilometara u sekundi. Ipak mu za jedan krug treba oko 230 miliona godina; procjene se kreću od 220 do 250 miliona. Kad je Sunce posljednji put bilo na ovom mjestu putanje, na Zemlji su tek počinjali dinosaurusi.

Crna rupa u srcu

U samom centru Mliječnog puta nalazi se supermasivna crna rupa Strijelac A*, teška oko četiri miliona Sunaca. Međunarodni tim teleskopa Event Horizon Telescope objavio je njenu prvu sliku 2022. godine. Iako je ogromna, toliko je daleko da nam ne prijeti ni na koji način.

Zašto mliječni, a zašto Kumova slama

Ime dolazi od starih Grka, koji su traku zvali galaxias, od riječi gala, mlijeko. Iz te riječi nastao je i današnji naučni naziv galaksija. U grčkoj mitologiji bijela traka se objašnjavala prolivenim mlijekom boginje Here. U našim krajevima Mliječni put se tradicionalno zove i Kumova slama, a hrvatski lingvisti taj naziv opisuju kao opšteprihvaćeno narodno ime. Postoje i lokalne varijante, poput naziva Marijina kruna u Zagorju i Gospina kruna u Dalmaciji. Prema narodnoj priči koja se prepričava u više varijanti, kum je ukrao slamu i rasipao je bježeći, pa je trag ostao na nebu kao opomena.

Trećina čovječanstva ga ne vidi

Svjetski atlas svjetlosnog zagađenja objavljen 2016. u časopisu Science Advances pokazao je da je Mliječni put skriven od više od trećine čovječanstva. Prema tom istraživanju, ne vide ga oko 60 posto Evropljana i gotovo 80 posto stanovnika Sjeverne Amerike. Ulična rasvjeta, reklame i osvijetljeni prozori stvaraju sjaj neba koji prekrije slabu svjetlost dalekih zvijezda. Zato se Mliječni put najbolje vidi s planina i iz sela daleko od većih gradova. Isti atlas procjenjuje da više od 80 posto svjetskog stanovništva živi pod nebom koje je u nekoj mjeri osvijetljeno vještačkom svjetlošću.

Probajte sami

Za pogled na Mliječni put ne treba teleskop. Izaberite vedru noć bez Mjeseca, najbolje ljeti i početkom jeseni, kad je najsjajniji dio trake na večernjem nebu. Udaljite se od gradske rasvjete, ugasite ekran telefona i dajte očima vremena da se naviknu na mrak. Postepeno ćete vidjeti traku kako se proteže preko neba. Ako imate dvogled, prijeđite njime polako duž trake: blijeda svjetlost raspašće se na mnoštvo pojedinačnih zvijezda.

Hoćemo li se sudariti s Andromedom

Najbliža velika susjedna galaksija, Andromeda, udaljena je oko 2,5 miliona svjetlosnih godina i približava nam se. Ranije se smatralo da je sudar gotovo siguran, za oko četiri do pet milijardi godina. Analiza podataka teleskopa Hubble iz 2012. predviđala je direktan sudar za najviše pet milijardi godina. Istraživanje objavljeno 2025. u časopisu Nature Astronomy, zasnovano na podacima teleskopa Hubble i Gaia i na 100.000 kompjuterskih simulacija, ublažilo je tu prognozu. Prema ESA-i, šansa da se dvije galaksije spoje u narednih deset milijardi godina je otprilike 50 posto, a za direktan sudar u narednih četiri do pet milijardi godina tek oko dva posto. Na ishod utiču i manje galaksije u susjedstvu. Galaksija Trougao (M33) vuče Mliječni put malo prema Andromedi, a Veliki Magelanov oblak ga povlači u stranu, što sudar čini nešto manje vjerovatnim. U otprilike polovini simulacija dvije galaksije se prvo mimoiđu na udaljenosti od oko pola miliona svjetlosnih godina, i tek se kasnije spoje.

Izvori

Naslovna fotografija: Rawpixel / Rawpixel (CC0)

Komentiraj