Sjedeća odbojka: pravila igre i kako je BiH postala svjetska velesila

Malo je sportova u kojima je Bosna i Hercegovina tako dugo u samom svjetskom vrhu kao u sjedećoj odbojci. Muška reprezentacija je od 2000. godine na svakim Paraolimpijskim igrama osvojila medalju, uključujući dva zlata. Mnogi ovaj sport poznaju samo s prenosa velikih finala. Igraju ga sportisti s fizičkim oštećenjima, po pravilima koja su vrlo slična klasičnoj odbojci, ali s nekoliko ključnih razlika koje igru čine posebnom.

Kako je nastala

Prema Međunarodnom paraolimpijskom komitetu (IPC), sjedeća odbojka nastala je u Holandiji 1956. godine kao spoj odbojke i sitzballa, njemačke igre u kojoj igrači sjede, ali nema mreže. Prvo međunarodno takmičenje održano je 1967. u njemačkom Flensburgu. Sjedeća i stajaća odbojka postale su zvanični paraolimpijski sportovi na Igrama u holandskom Arnhemu 1980. godine. Ženska konkurencija uvedena je u Atini 2004, kad je prvo zlato osvojila Kina. Stajaća odbojka je nakon Sydneya 2000. izbačena s programa, pa je sjedeća danas jedina odbojkaška disciplina na Paraolimpijskim igrama. Sport je pod okriljem svjetske federacije World ParaVolley, koja izdaje i službena pravila igre.

Teren, mreža i rezultat

Teren je pravougaonik dimenzija 10 sa 6 metara, dakle mnogo manji od terena klasične odbojke. Linija napada povučena je dva metra od središnje linije. Mreža je za muškarce na visini od 1,15 metara, a za žene na 1,05 metara. Na terenu je po šest igrača, a ekipa ima pravo na tri dodira prije nego što lopta mora preći mrežu, ne računajući blok. Igra se na tri dobijena seta, a set se osvaja s 25 poena i najmanje dva poena razlike. Eventualni peti set igra se do 15.

Najvažnije pravilo: tijelo na podu

Pravila svjetske federacije World ParaVolley propisuju da igrač za vrijeme igranja lopte mora dodirivati pod nekim dijelom tijela između stražnjice i ramena. Ako se taj dio tijela odvoji od poda, sudija dosuđuje grešku koja se zove „podizanje“. Ustajanje, podizanje tijela i hodanje su zabranjeni. Postoji jedan izuzetak: u odbrani je kratko podizanje dozvoljeno ako lopta u trenutku dodira nije cijela iznad gornje ivice mreže. Igrači se po terenu kreću klizeći i odgurujući se rukama.

Noge ispod mreže i blok servisa

Zbog malog terena noge igrača često završavaju ispod mreže. Pravila to dozvoljavaju: igrač smije dodirnuti protivnički teren iza središnje linije bilo kojim dijelom tijela, pod uslovom da ne ometa protivnika u igri. Kod servisa, serviser stražnjicom ne smije dodirivati teren ni pod izvan zone servisa, ali mu stopala, noge ili ruke smiju dodirivati teren. Igrač zadnje linije smije napadati iznad mreže samo ako mu stražnjica u trenutku udarca nije dodirnula niti prešla liniju napada. U klasičnoj odbojci blokiranje servisa nije dozvoljeno. U sjedećoj jeste, i to izričito piše u pravilima. Zbog niske mreže i malog terena igrači u prvom redu mogu servis zaustaviti blokom već na mreži. Zato servis u sjedećoj odbojci mora biti precizan i dobro usmjeren, jer i dobar udarac može završiti kao poen za protivnika.

Ko može igrati

Sjedeću odbojku igraju sportisti s oštećenjima gornjih ili donjih udova, ili oba. Igrači se razvrstavaju u dvije klase, VS1 i VS2, pri čemu VS2 označava manje oštećenje. Prema pravilima World ParaVolleya za period 2022–2024, među šest igrača na terenu smije biti najviše jedan igrač klase VS2. Prema IPC-u, u cijelom sastavu ekipe smiju biti najviše dva takva igrača. Klasifikacija postoji zato da bi uspjeh zavisio od sportske vještine i taktike, a ne od toga ko ima manje oštećenje. Kao i u klasičnoj odbojci, ekipa ima i libera, igrača specijalizovanog za odbranu, koji nosi dres drugačije boje.

Ženska sjedeća odbojka

Žene se na Paraolimpijskim igrama takmiče od Atine 2004. Prema IPC-u, Kina je osvojila tri od prva četiri ženska zlata, a taj niz su prekinule Sjedinjene Američke Države pobjedom u Riju 2016. Na istim Igrama nastupila je i Ruanda, kao prva ženska ekipa iz podsaharske Afrike na Paraolimpijskim igrama. To pokazuje koliko se sport proširio od skromnih početaka u Holandiji.

Sedam medalja zaredom

Muška reprezentacija Bosne i Hercegovine osvojila je medalju na sedam uzastopnih Paraolimpijskih igara:
  • Sydney 2000: srebro, poraz od Irana u finalu
  • Atina 2004: zlato, pobjeda nad Iranom 3:2
  • Peking 2008: srebro, poraz od Irana
  • London 2012: zlato, pobjeda nad Iranom 3:1
  • Rio de Janeiro 2016: srebro, poraz od Irana
  • Tokio 2020: bronza, pobjeda nad Brazilom 3:1 u meču za treće mjesto
  • Pariz 2024: srebro, poraz od Irana 1:3
Iran je bio protivnik Bosne i Hercegovine u svakom paraolimpijskom finalu koje je BiH igrala. Iran je u Parizu osvojio svoje osmo paraolimpijsko zlato u ovoj disciplini i najuspješnija je reprezentacija u istoriji sjedeće odbojke.

Pariz 2024

U polufinalu u Parizu Bosna i Hercegovina je pobijedila Njemačku 3:0 i tako se, kako je navela svjetska federacija, vratila u paraolimpijsko finale. U finalu je dobila prvi set 25:22, ali je Iran sljedeća tri dobio i slavio 3:1. Iskusni Mirzet Duran, koji je u Pariz došao s četiri paraolimpijske medalje, izjavio je da je to srebrna medalja, ali da za ekipu vrijedi kao zlato. Tim srebrom je ukupan broj paraolimpijskih medalja BiH porastao na osam: sedam je osvojila sjedeća odbojka, a jednu, takođe srebro u Parizu, plivač Ismail Barlov.

Izvori

Naslovna fotografija: Darren Glanville from Acle, Norfolk, UK / Wikimedia Commons (CC BY-SA 2.0)

Komentiraj